EUROPSKA PATENTNA KONVENCIJA 2000(EPC 2000)

kako je usvojena Odlukom Upravnog vijeća od 28. lipnja 2001. godine

DIO I.OP ĆE I INSTITUCIONALNE ODREDBE Poglavlje I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.

EUROPSKO PRAVO PRIZNAVANJA PATENATA

Ovom se Konvencijom u državama ugovornicama utemeljuje zajednički pravni sustav za priznavanje patenata za izume.

Članak 2. EUROPSKI PATENT

(1) Patenti priznati na temelju ove Konvencije nazivaju se europskim patentima.

(2) Europski patent ima u svakoj državi ugovornici za koju je priznat učinak nacionalnog patenta te se na njega primjenjuju isti propisi kao i na nacionalni patent u toj državi, osim ako je ovom Konvencijom drukčije određeno.

Članak 3. TERITORIJALNI UČINAK

Priznavanje europskog patenta može se zatražiti za jednu državu ugovornicu ili za više njih. Članak 4.

EUROPSKA PATENTNA ORGANIZACIJA

(1) Ovom Konvencijom utemeljuje se Europska patentna organizacija, u daljnjem tekstu Organizacija. Ona je upravno i financijski samostalna.

(2) Tijela Organizacije su:

(a) Europski patentni ured;

(b) Upravno vijeće.

(3) Zadaća Organizacije je priznavanje europskih patenata. Tu zadaću obavlja Europski patentni ured pod nadzorom Upravnog vijeća.

Članak 4.a

KONFERENCIJA MINISTARA DRŽAVA UGOVORNICA

Konferencija ministara država ugovornica nadležnih za područje patenata sastaje se barem svakih pet godina i raspravlja o pitanjima vezanim uz Organizaciju i europski patentni sustav. Poglavlje II.EUROPSKA PATENTNA ORGANIZACIJA

Članak 5. PRAVNI STATUS

(1) Organizacija ima pravnu osobnost.

(2) U svakoj državi ugovornici Organizacija ima najveću pravnu sposobnost koja se prema nacionalnom zakonodavstvu te države priznaje pravnim osobama; ona može osobito stjecati ili otuđivati pokretnu i nepokretnu imovinu te može biti stranka u sudskom postupku.

(3) Organizaciju predstavlja predsjednik Europskog patentnog ureda. Članak 6.

SJEDIŠTE

(1) Sjedište Organizacije je u Münchenu.

(2) Europski patentni ured osnovan je u Münchenu. On ima ogranak u Haagu. Članak 7.

PODRUČNI UREDI EUROPSKOG PATENTNOG UREDA

Ako je to potrebno radi informiranja te uspostave suradnje i povezivanja, odlukom Upravnog vijeća se mogu osnivati područni uredi Europskog patentnog ureda u državama ugovornicama ili pri međuvladinim organizacijama za industrijsko vlasništvo, a uz suglasnost odnosne države ugovornice ili međuvladine organizacije.

Članak 8.

POVLASTICE I IMUNITETI

U Protokolu o povlasticama i imunitetima, koji je aneks ove Konvencije, propisane su pretpostavke pod kojima Organizacija, č lanovi Upravnog vijeća, zaposlenici Europskog patentnog ureda i druge osobe navedene u tom Protokolu koje sudjeluju u radu Organizacije uživaju povlastice i imunitete na području svake države ugovornice koji su potrebni za obavljanje njihovih dužnosti.

Članak 9. ODGOVORNOST

(1) Za ugovornu odgovornost Organizacije mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na odnosni ugovor.

(2) Za izvanugovornu odgovornost Organizacije za štetu koju prouzroči Organizacija ili koju prouzroče zaposlenici Europskog patentnog ureda u obavljanju svojih dužnosti mjerodavno je pravo Savezne Republike Njemačke. Kada štetu prouzroče ogranak u Haagu ili neki od područnih ureda ili njihovi zaposlenici, mjerodavno je pravo države ugovornice u kojoj se nalazi odnosni ogranak ili područni ured.

(3) Osobna odgovornost zaposlenika Europskog patentnog ureda prema Organizaciji uređena je Pravilnikom o službi ili odredbama ugovora o radu.

(4) Sudovi nadležni za rješavanje sporova iz stavaka 1. i 2. su:

(a) za sporove iz stavka 1., nadležan je sud u Saveznoj Republici Njemačkoj, osim ako je u ugovoru zaključenom između stranaka određena nadležnost suda neke druge države.

(b) za sporove iz stavka 2, nadležan je sud u Saveznoj Republici Njemačkoj, odnosno sud u državi ugovornici u kojoj se nalazi ogranak ili područni ured.

Poglavlje III.EUROPSKI PATENTNI URED Članak 10.

UPRAVLJANJE

(1) Europskim patentnim uredom upravlja predsjednik koji je za rad Ureda odgovoran Upravnom vijeću.

(2) U tu svrhu predsjednik ima osobito sljedeće dužnosti i ovlasti:

(a) poduzima sve mjere koje su potrebne za rad Europskog patentnog ureda, uključujući donošenje internih administrativnih pravila i objavu uputa za javnost;

(b) određuje koji će se poslovi obavljati u Europskom patentnom uredu u Münchenu, a koji u njegovu ogranku u Haagu, ako u ovoj Konvenciji to nije uređeno;

(c) može podnositi Upravnom vijeću prijedloge za izmjenu ove Konvencije kao i prijedloge općih izvršnih propisa ili odluka koje su u nadležnosti Upravnog vijeća;

(d) priprema i izvršava proračun kao i sve njegove izmjene ili dopune;

(e) podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o radu;

(f) nadzire rad osoblja;

(g) imenuje i promiče zaposlenike u viša zvanja, pridržavajući se odredaba iz članka 11;

(h) obavlja disciplinski nadzor zaposlenika koji nisu navedeni u članku 11., te može predlagati Upravnom vijeću pokretanje disciplinskih postupaka protiv zaposlenika navedenih u članku 11. stavcima 2. i 3.;

(i) može prenositi svoje dužnosti i ovlasti.

(3) Predsjedniku u radu pomažu potpredsjednici. Ako je predsjednik odsutan ili spriječen obavljati svoje dužnosti, na njegovom ga mjestu zamjenjuje jedan od potpredsjednika u skladu s postupkom kojeg određuje Upravno vijeće.

Članak 11.

IMENOVANJE VISOKIH SLUŽBENIKA

(1) Predsjednika Europskog patentnog ureda imenuje Upravno vijeće.

(2) Potpredsjednike imenuje Upravno vijeće, nakon savjetovanja s predsjednikom Europskog patentnog ureda.

(3) Članove Žalbenog vijeća i Proširenog žalbenog vijeća, uključujući njihove predsjedatelje, imenuje Upravno vijeće na prijedlog predsjednika Europskog patentnog ureda. Upravno vijeće ih može ponovno imenovati na iste položaje, nakon savjetovanja s predsjednikom Europskog patentnog ureda.

(4) Upravno vijeće obavlja disciplinski nadzor visokih službenika iz stavaka 1. do 3.

(5) Upravno vijeće može, nakon savjetovanja s predsjednikom Europskog patentnog ureda, za članove Proširenog žalbenog vijeća imenovati članove pravne struke iz nacionalnih sudova država ugovornica ili drugih tijela država ugovornica s ovlastima koje su slične sudskim ovlastima, koji mogu nastaviti i s njihovimpravosudnim aktivnostima na nacionalnoj razini. Njih se imenuje na rok od tri godine, te ih se može ponovno imenovati na iste položaje. Članak 12.

SLUŽBENE DUŽNOSTI

Zaposlenici Europskog patentnog ureda su dužni, i nakon prestanka njihova radnog odnosa, ne otkrivati i ne koristiti se podacima koje su po svojoj naravi službena (poslovna) tajna. Članak 13.

SPOROVI IZMEĐU ORGANIZACIJE I ZAPOSLENIKA EUROPSKOG PATENTNOG UREDA

(1) Zaposlenici i bivši zaposlenici Europskog patentnog ureda kao i njihovi pravni sljednici mogu se u slučaju spora s Europskom patentnom organizacijom obratiti Upravnom sudu Međunarodne organizacije rada, u skladu sa Statutom toga Suda, te u okviru ograničenja i podložno pretpostavkama koje su uređene Pravilnikom o službi stalnih zaposlenika ili Pravilnikom o mirovinskom sustavu ili koje proizlaze iz odredaba ugovora o radu drugih zaposlenika.

(2) Žalba je dopuštena samo onda kada su iscrpljeni svi drugi pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju prema Pravilniku o službi, Pravilniku o mirovinskom sustavu ili prema odredbama ugovora o radu, ovisno o slučaju.

Članak 14.

JEZICI EUROPSKOG PATENTNOG UREDA, EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE I DRUGI DOKUMENTI

(1) Službeni jezici Europskog patentnog ureda su engleski, francuski i njemački jezik.

(2) Europska patentna prijava se mora podnijeti na jednom od službenih jezika ili, ako je podnesena na nekom drugom jeziku, mora biti prevedena na jedan od službenih jezika u skladu s Provedbenim pravilnikom. Takav prijevod se može tijekom trajanja postupka pred Europskim patentnim uredom usklađivati s prijavom kako je podnesena. Ako zahtijevani prijevod nije podnesen na vrijeme, prijava se smatra povučenom.

(3) Službeni jezik Europskog patentnog ureda na kojem je europska patentna prijava podnesena ili na koji je prevedena koristi se kao jezik postupka u svim postupcima koji se vode pred Europskim patentnim uredom, osim ako je drukčije predviđeno Provedbenim pravilnikom.

(4) Fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište u državi ugovornici čiji službeni jezik nije engleski, francuski ili njemački kao i državljani te države s prebivalištem u inozemstvu mogu podnositi dokumente vezane uz određen rok na službenom jeziku odnosne države ugovornice. Međutim, one moraju podnijeti prijevod tih dokumenata na jedan od službenih jezika Europskog patentnog ureda, sukladno odredbama iz Provedbenog pravilnika. Ako neki dokument koji nije dio europske patentne prijave nije podnesen na propisanom jeziku ili ako neki zahtijevani prijevod nije podnesen na vrijeme, smatra se da taj dokument nije podnesen.

(5) Europske patentne prijave objavljuju se na jeziku postupka.

(6) Spisi europskih patenata objavljuju se na jeziku postupka i sadrže prijevod patentnih zahtjeva na preostala dva službena jezika Europskog patentnog ureda.

(7) Na tri službena jezika Europskog patentnog ureda se objavljuju:

(a) Europski patentni glasnik;

(b) Službeni list Europskog patentnog ureda.

(8) Upisi u Registar europskih patenata obavljaju se na tri službena jezika Europskog patentnog ureda. U slučaju dvojbe, vjerodostojan je upis obavljen na jeziku postupka. Članak 15.

TIJELA NADLEŽNA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA

Za provedbu postupaka uređenih ovom Konvencijom u Europskom patentnom uredu se ustrojavaju:

(a) Prijamni odsjek,

(b) Odjeli za pretraživanje,

(d) Odjeli za prigovore,

(e) Pravni odjel,

(f) Žalbena vijeća,

(g) Prošireno žalbeno vijeće. Članak 16.

PRIJAMNI ODSJEK

Prijamni odsjek nadležan je za ispitivanje europskih patentnih prijava nakon primitka i za ispitivanje formalne urednosti prijave.

Članak 17.

ODJELI ZA PRETRAŽIVANJE

Odjeli za pretraživanje nadležni su za izradu izvješća o europskom pretraživanju. Članak 18.

ODJELI ZA ISPITIVANJE

(1) Odjeli za ispitivanje nadležni su za ispitivanje europskih patentnih prijava.

(2) Odjel za ispitivanje čine tri ispitivača tehničke struke. Međutim, prije donošenja odluke o europskoj patentnoj prijavi njezino se ispitivanje u pravilu povjerava jednom od članova Odjela za ispitivanje. Usmene rasprave vode se isključivo pred Odjelom za ispitivanje. Ako Odjel za ispitivanje smatra da to zahtijeva priroda odluke, dopunjuje se ispitivačem pravne struke. U slučaju jednakog broja glasova odlučujući je glas Predsjedatelja Odjela za ispitivanje.

Članak 19.

ODJELI ZA PRIGOVORE

(1) Odjeli za prigovore nadležni su za ispitivanje prigovora protiv europskih patenata.

(2) Odjel za prigovore čine tri ispitivača tehničke struke od kojih barem dva nisu sudjelovala u postupku priznavanja patenta na koji se odnosi prigovor. Ispitivač koji je sudjelovao u postupku priznavanja europskog patenta ne može biti Predsjedatelj. Prije donošenja konačne odluke o prigovoru, Odjel za prigovore može povjeriti ispitivanje prigovora jednom od svojih članova. Usmene rasprave vode se isključivo pred Odjelom za prigovore. Ako Odjel za prigovore smatra da to zahtijeva narav odluke, dopunjuje se jednim ispitivačem pravne struke koji nije sudjelovao u postupku priznavanja patenta. U slučaju jednakog broja glasova odlučujući je glas Predsjedatelja Odjela za prigovore.

Članak 20. PRAVNI ODJEL

(1) Pravni odjel je nadležan za odlučivanje o upisu u Registar i brisanju iz Registra europskih patenata te o upisu na popisi brisanje s popisa profesionalnih zastupnika.

(2) Odluke Pravnog odjela donosi jedan član pravne struke.

Članak 21. ŽALBENA VIJEĆA

(1) Žalbena vijeća su nadležna za odlučivanje o žalbama na odluke Prijamnog odsjeka, Odjela za ispitivanje, Odjela za prigovore i Pravnog odjela.

(2) Žalbeno vijeće koje odlučuje o žalbama na odluke Prijamnog odsjeka i Pravnog odjela

čine tri člana pravne struke.

(3) Žalbeno vijeće koje odlučuje o žalbama na odluke Odjela za ispitivanje čine:

(a) dva č lana tehničke struke i jedan član pravne struke, kada se odlukom odbija europska patentna prijava ili priznaje, ogranič ava ili proglašava nevažećim europski patent a odluku je donio Odjel za ispitivanje u sastavu manjem od četiri člana;

(b) tri člana tehničke struke i dva člana pravne struke, kada je odluku donio Odjel za ispitivanje u sastavu od četiri člana ili kada Žalbeno vijeće smatra da to zahtijeva narav žalbe;

(4) Žalbeno vijeće koje odlučuje o žalbama na odluke Odjela za prigovore čine:

(a) dva člana tehničke struke i jedan član pravne struke, kada je odluku donio Odjel za prigovore u sastavu od tri člana:

(b) tri člana tehničke struke i dva člana pravne struke, kada je odluku donio Odjel za prigovore u sastavu od četiri člana ili kada Žalbeno vijeće smatra da to zahtijeva narav žalbe. Članak 22.

PROŠIRENO ŽALBENO VIJEĆE

(1) Prošireno žalbeno vijeće je nadležno za:

(a) odlučivanje o pravnim pitanjima koja mu upućuju žalbena vijeća;

(b) davanje mišljena o pravnim pitanjima koja mu sukladno članku 112. upućuje predsjednik Europskog patentnog ureda.

člankom 112.a

(2) U postupcima prema stavku 1. podstavcima (a) i (b) Prošireno žalbeno vijeće čine pet članova pravne struke i dva člana tehničke struke. U postupcima prema stavku 1. podstavku

(c) Prošireno žalbeno vijeće čine tri odnosno pet članova, sukladno Provedbenom pravilniku. U svim postupcima je Predsjedatelj jedan od članova pravne struke.

Članak 23.

NEOVISNOST ČLANOVA VIJEĆA

(1) Članovi Proširenog žalbenog vijeća i žalbenih vijeća imenuju se na rok od pet godina i tijekom tog razdoblja ne mogu biti razriješeni, osim ako za to postoje ozbiljni razlozi i ako Upravno vijeće na prijedlog Proširenog žalbenog vijeća tako odluči. Bez obzira na 1. rečenicu mandat članova Vijeća prestaje na njihov zahtjev ili odlaskom u mirovinu u skladu s odredbama Pravilnika o službi stalnih zaposlenika Europskog patentnog ureda.

(2) Članovi Vijeća ne smiju ujedno biti i članovi Prijamnog odsjeka, Odjela za ispitivanje, Odjela za prigovore ili Pravnog odjela.

(3) U donošenju odluka članovi Vijeća nisu vezani nikakvim uputama, a moraju se pridržavati samo odredaba ove Konvencije.

(4) Poslovnik o radu žalbenih vijeća i Poslovnik o radu Proširenog žalbenog vijeća donose se u skladu s odredbama Provedbenog pravilnika. Odobrava ih Upravno vijeće.

Članak 24.

IZUZEĆE I ZAHTJEV ZA IZUZEĆE

(1) Članovi žalbenih vijeća ili Proširenog žalbenog vijeća ne smiju sudjelovati u odlučivanju o žalbi u predmetu u kojem imaju osobni interes, u kojem su prethodno sudjelovali kao zastupnici jedne od stranaka ili u kojem su sudjelovali u donošenju odluke povodom koje je podnesena žalba.

(2) Smatra li član Žalbenog vijeća ili Proširenog žalbenog vijeća da zbog nekog od razloga navedenih u stavku 1. ili zbog bilo kojeg drugog razloga ne bi smio sudjelovati u odlučivanju o nekoj žalbi, dužan je o tome obavijestiti Vijeće.

(3) Izuzeće članova Žalbenog vijeća ili Proširenog žalbenog vijeća može zahtijevati neka od stranaka zbog nekog od razloga navedenih u stavku 1. ili zbog sumnje u pristranost. Izuzeće nije dopušteno ako je stranka, iako je znala za postojanje razloga za izuzeće, već poduzela neku radnju u postupku. Zahtjev za izuzeće se ne može temeljiti na državljanstvu članova.

(4) Žalbena vijeća i Prošireno žalbeno vijeće odlučuju o izuzeću iz stavaka 2. i 3. bez sudjelovanja člana o čijem se izuzeću odlučuje. U tom slučaju člana o čijem se izuzeću odlučuje zamjenjuje njegov zamjenik.

Članak 25.

TEHNIČKO MIŠLJENJE

Na zahtjev nadležnog nacionalnog suda pred kojim se vodi postupak povodom tužbe zbog povrede patenta ili tužbe za proglašenje patenta ništavim, Europski patentni ured je dužan, nakon uplate odgovarajuće pristojbe, dati tehničko mišljenje o europskom patentu koji je predmet spora. Za davanje takvih mišljenja nadležan je Odjel za ispitivanje.

Poglavlje IV.UPRAVNO VIJEĆE Članak 26.

ČLANSTVO

(1) Upravno vijeće čine predstavnici država ugovornica i njihovi zamjenici. Svaka država ugovornica ima pravo imenovati jednog predstavnika u Upravnom vijeću i jednog njegova zamjenika.

(2) Članovima Upravnog vijeća mogu, u skladu s odredbama njegova Poslovnika, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Članak 27. PREDSJEDNIK

(1) Upravno vijeće bira predsjednika i zamjenika predsjednika između predstavnika i zamjenika predstavnika država ugovornica. Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika kada je on spriječen obavljati svoj dužnost.

(2) Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje tri godine, s mogućnošću reizbora. Članak 28.

PREDSJEDNIŠTVO

(1) Kada postoji barem osam država ugovornica, Upravno vijeće može ustrojiti predsjedništvo koje čini pet njegovih članova.

(2) Predsjednik i zamjenik predsjednika Upravnog vijeća po službenoj su dužnosti članovi Predsjedništva; Upravno vijeće bira preostala tri člana predsjedništva.

(3) Mandat članova predsjedništva koje je izabralo Upravno vijeće traje tri godine, bez mogućnosti reizbora.

(4) Predsjedništvo obavlja dužnosti koje mu je u skladu s Poslovnikom povjerilo Upravno vijeće.

Članak 29. SJEDNICE

(1) Sjednice Upravnog vijeća saziva predsjednik Upravnog vijeća.

(2) Predsjednik Europskog patentnog ureda sudjeluje u raspravama Upravnog vijeća.

(3) Upravno vijeće jedanput godišnje održava redovitu sjednicu; pored toga, ono se sastaje na inicijativu predsjednika Upravnog vijeća ili na zahtjev jedne trećine država ugovornica.

(4) Rasprave Upravnog vijeća vode se prema dnevnom redu i u skladu s njegovim Poslovnikom.

(5) Privremeni dnevni red obuhvaća sva pitanja čije stavljanje na dnevni red u skladu s Poslovnikom zahtijeva bilo koja od država ugovornica.

Članak 30.

SUDJELOVANJE PROMATRAČA

(1) Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo je zastupljena na sjednicama Upravnog vijeća u skladu s odredbama sporazuma između Europske patentne organizacije i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.

(2) Druge međuvladine organizacije koje su ovlaštene za provedbu međunarodnih postupaka u području patenata, a s kojima je Organizacija zaključila sporazume, zastupljene su na sjednicama Upravnog vijeća sukladno odredbama sadržanim u tim sporazumima, kada oni sadržavaju takve odredbe.

(3) Sve ostale međuvladine i međunarodne nevladine organizacije koje obavljaju djelatnosti od interesa za Organizaciju, Upravno vijeće može pozvati da putem svojih zastupnika sudjeluju na njegovim sjednicama tijekom rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa. Članak 31.

JEZICI UPRAVNOG VIJEĆA

(1) Jezici kojima se Upravno vijeće služi u raspravama su engleski, francuski i njemački.

(2) Dokumenti koji se podnose Upravnom vijeću i zapisnici s njegovih rasprava moraju biti sastavljeni na sva tri jezika iz stavka 1.

Članak 32.

OSOBLJE, RADNI PROSTOR I OPREMA

Europski patentni ured Upravnom vijeću i svakom drugom tijelu kojeg je Upravno vijeće osnovalo daje na raspolaganje osoblje, radni prostor i opremu što su potrebni za obavljanje njihovih zadaća.

Članak 33.

NADLEŽNOST UPRAVNOG VIJEĆA U ODREĐENIM SLUČAJEVIMA

(1) Upravno vijeće je nadležno izmijeniti i dopuniti sljedeće odredbe:

(a) trajanje rokova propisanih u ovoj Konvenciji;

(b) dijelove II. do VIII. i Dio X. ove Konvencije, da bi ih uskladilo s međunarodnim ugovorom u području patenata ili s propisima Europske zajednice u području patenata

(2) Upravno vijeće je nadležno u skladu s ovom Konvencijom, donijeti ili izmijeniti i dopuniti:

(a) Financijski pravilnik;

(b) Pravilnik o službi stalnih zaposlenika, o odredbama ugovora o radu drugih zaposlenika Europskog patentnog ureda, njihovim plaćama kao i o naravi dodatnih pogodnosti te pravilima za njihovo dobivanje;

(d) Pravilnik o pristojbama;

(e) svoj Poslovnik.

(3) Upravno vijeće je nadležno, bez obzira na odredbe iz članka 18. stavka 2., a na temelju svog iskustva, odlučiti da se u određenim slučajevima Odjel za ispitivanje sastoji od samo jednog člana tehničke struke. Takva se odluka može opozvati.

(4) Upravno vijeće je nadležno dati predsjedniku Europskog patentnog ureda ovlaštenje za pregovaranje u cilju sklapanja sporazuma između Europske patentne organizacije i država, međuvladinih organizacija i dokumentacijskih centara osnovanih na temelju sporazuma s takvim organizacijama kao i ovlaštenje za sklapanje takvih sporazuma uz odobrenje Upravnog vijeća.

(5) Upravno vijeće ne može donijeti odluku prema stavku 1. podstavku (b):

– koja se odnosi na međunarodni ugovor, prije stupanja na snagu tog ugovora;

– koja se odnosi na propise Europske zajednice, prije njihova stupanja na snagu ili, ako je u tom propisu određen rok istekom kojeg se on počinje provoditi, prije isteka tog roka.

Članak 34. PRAVO GLASA

(1) Pravo glasa u Upravnom vijeću imaju samo države ugovornice.

(2) Svaka država ugovornica ima jedan glas, ako drukčije ne proizlazi iz odredaba u članku

36. Članak 35.

PRAVILA GLASOVANJA

(1) Upravno vijeće donosi odluke običnom većinom glasova država ugovornica koje su zastupljene i koje glasuju, osim odluka iz stavaka 2. i 3.

(2) Tročetvrtinska većina glasova država ugovornica koje su zastupljene i koje glasuju je potrebna za odluke koje je Upravno vijeće ovlašteno donositi prema članku 7., članku 11. stavku 1., članku 33. stavku 1. podstavcima (a) i (c) i stavcima od 2. do 4., članku 39. stavku 1., članku 40. stavcima 2. i 4., članku 46., članku 134.a., članku 149.a. stavku 2., članku 152., članku 153. stavku 7., članku 166. i članku 172.

(3) Jednoglasnost svih država ugovornica koje glasuju je potrebna za donošenje odluka koje je sukladno članku 33. stavku 1. podstavku (b) nadležno donositi Upravno vijeće. Takve odluke Upravno vijeće donosi samo onda kada su zastupljene sve države ugovornice. Odluka donesena na temelju članka 33. stavka 1. podstavka (b) neće stupiti na snagu ako država ugovornica u roku od dvanaest mjeseci od datuma donošenja odluke izjavi da ta odluka ne treba biti obvezujuća.

(4) Suzdržavanja od glasovanja se ne smatraju glasovima.

Članak 36.

PONDERIRANJE GLASOVA

(1) Za donošenje ili za izmjenu Pravilnika o pristojbama i, ako bi se financijsko opterećenje država ugovornica time povećalo, za donošenje proračuna Organizacije te bilo koje izmjene ili dopune proračuna, svaka država ugovornica može zahtijevati da se nakon prvog glasovanja u kojem svaka država ugovornica ima jedan glas, i bez obzira na rezultat tog glasovanja odmah održi drugo glasovanje, u kojem se državama ugovornicama daju glasovi u skladu sa stavkom 2. Odluka se donosi na temelju rezultata drugog glasovanja.

(2) Broj glasova koji svaka država ima u drugom glasovanju računa se kako slijedi:

(a) Postotak dobiven za svaku državu ugovornicu na temelju izračuna za posebne financijske doprinose prema članku 40. stavcima 3. i 4. množi se s brojem država ugovornica i dijeli se s pet;

(b) Tako dobiven broj glasova zaokružuje se na sljedeći cijeli broj;

(d) U svakom slučaju, nijedna država ugovornica ne može imati više od 30 glasova. Poglavlje V.FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 37.

FINANCIRANJE PRORAČUNA Proračun Organizacije financira se:

(a) iz vlastitih prihoda Organizacije;

(b) Iz uplata država ugovornica koje one uplaćuju na temelju pristojbi za održavanje u vrijednosti europskih patenata naplaćenih u tim državama;

(d) kada je to prikladno, iz prihoda predviđenih u članku 146;

(e) kada je to prikladno i samo za materijalnu imovinu, iz zajma od trećeg, koji je osiguran založnim pravom na zemljištu ili na zgradama.

(f) kada je to prikladno, financiranjem posebnih projekata od strane trećih.

Članak 38.

VLASTITI PRIHODI ORGANIZACIJE

Vlastiti prihodi Organizacije obuhvaćaju:

(a) sve prihode od pristojbi i drugih izvora, te rezerve Organizacije;

(b) prihode Rezervnog mirovinskog fonda s kojim se postupa kao s posebnom vrstom imovine Organizacije i koji je osnovan kao potpora mirovinskom sustavu Organizacije osiguranjem odgovarajućih rezervi.

Članak 39.

UPLATE DRŽAVA UGOVORNICA KOJE SE ODNOSE NA PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE EUROPSKIH PATENATA U VRIJEDNOSTI

(1) Za svaku pristojbu koju je naplatila za održavanje europskog patenta u vrijednosti u toj državi, svaka država ugovornica plaća Organizaciji iznos u dijelu te pristojbe što ga utvrđuje Upravno vijeće, a koji ne smije biti veći od 75 % pristojbe i mora biti jednak za sve države ugovornice. Ako je taj iznos manji od najmanjeg jedinstvenog iznosa što ga je utvrdilo Upravno vijeće, država ugovornica uplaćuje Organizaciji najmanji iznos.

(2) Svaka država ugovornica mora dostaviti Organizaciji podatke koje Upravno vijeće smatra potrebnima za određivanje iznosa njezinih uplata.

(3) Datume dospijeća plaćanja tih iznosa određuje Upravno vijeće.

(4) Ako plaćanje nije u potpunosti obavljeno do datuma njegova dospijeća, država ugovornica je na neplaćeni iznos dužna platiti kamatu koja teče od datuma dospijeća.

Članak 40.

VISINA PRISTOJBI I UPLATA – POSEBNI FINANCIJSKI DOPRINOSI

(1) Visina pristojbi iz članka 38. i dijelova pristojbi iz članka 39. moraju biti na razini koja osigurava takav prihod u proračun koji je dostatan za uravnoteženost proračuna.

(2) Ako Organizacija nije u mogućnosti ostvariti uravnoteženost proračuna primjenom mjera iz stavka 1., države ugovornice su dužne doznačiti Organizaciji posebne financijske doprinose čije iznose za odnosno obračunsko razdoblje određuje Upravno vijeće.

(3) Posebni financijski doprinosi određuju se za svaku državu ugovornicu na temelju broja patentnih prijava podnesenih u pretposljednjoj godini prije godine u kojoj je stupila na snagu ova Konvencija i izračunavaju se na sljedeći način:

(a) jedna polovina razmjerno broju patentnih prijava podnesenih u toj državi ugovornici;

(b) jedna polovina razmjerno drugom najvećem broju patentnih prijava koje su u drugim državama ugovornicama podnijele fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište u toj državi ugovornici.

Tada se iznosi doprinosa koje plaćaju države u kojima je broj podnesenih patentnih prijava veći od 25.000 uzimaju kao cjelina te se donosi novi izračun visine posebnog financijskog doprinosa, koji se određuje razmjerno ukupnom broju patentnih prijava podnesenih u tim državama.

(4) Kada se visina posebnog financijskog doprinosa za bilo koju državu ugovornicu ne može utvrditi u skladu sa stavkom 3., o njemu uz pristanak te države ugovornice, odlučuje Upravno vijeće.

(5) Članak 39. stavci 3. i 4. se na odgovarajući način primjenjuju na posebne financijske doprinose.

(6) Posebni financijski doprinosi vraćaju se s kamatom po stopi koja je ista za sve države ugovornice. Povrati se obavljaju onda kada su sredstva za povrat predviđena u proračunu; predviđena sredstva dijele se između država ugovornica prema izračunu iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(7) Posebni financijski doprinosi doznačeni u jednom obračunskom razdoblju moraju se vratiti u cijelosti prije povrata takvih doprinosa ili dijela takvih doprinosa doznačenih u kasnijem obračunskom razdoblju.

Članak 41. PREDUJMOVI

(1) Na zahtjev predsjednika Europskog patentnog ureda, države ugovornice uplaćuju Organizaciji predujmove za njihove uplate i doprinose, u iznosu kojeg određuje Upravno vijeće. Obveza na plaćanje predujma se raspodjeljuje na države ugovornice razmjerno iznosima koje su one dužne uplatiti za odnosno obračunsko razdoblje.

(2) Članak 39. stavci 3. i 4. se na odgovarajući način primjenjuju na predujmove.

Članak 42. PRORAČUN

(1) Proračun Organizacije mora biti uravnotežen. Proračun mora biti sastavljen u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima propisanim u Financijskom pravilniku. Ako je potrebno, mogu se donositi izmjene i dopune proračuna.

(2) Proračun mora biti sastavljen kao obračunska cjelina sukladno Financijskom pravilniku. Članak 43.

ODOBRAVANJE IZDATAKA

(1) Izdatak iskazan u proračunu odobrava se za jedno obračunsko razdoblje, osim ako je drukčije predviđeno u Financijskom pravilniku.

(2) U skladu s odredbama Financijskog pravilnika se proračunska sredstva koja nisu iskorištena do kraja jednog obračunskog razdoblja mogu prenijeti u iduće obračunsko razdoblje, osim onih sredstava koja su namijenjena za izdatke za osoblje.

(3) Proračunska sredstva moraju biti razvrstana po poglavljima prema vrsti i namjeni i, ako je potrebno, raščlanjena u skladu s Financijskim pravilnikom.

Članak 44.

PRORAČUNSKA SREDSTVA ZA NEPREDVIĐENE IZDATKE

(1) Proračun Organizacije može sadržavati sredstva za nepredviđene izdatke.

(2) Organizacija se tim proračunskim sredstvima može koristiti uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća.

Članak 45.

OBRAČUNSKO RAZDOBLJE

Obračunsko razdoblje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Članak 46.

PRIPREMA I DONOŠENJE PRORAČUNA

(1) Predsjednik Europskog patentnog ureda iznosi prijedlog proračuna pred Upravno vijeće najkasnije na datum propisan Financijskim pravilnikom.

(2) Proračun donosi Upravno vijeće, kao i njegove izmjene ili dopune. Članak 47.

PRIVREMENI PRORAČUN

(1) Ako na početku obračunskog razdoblja Upravno vijeće nije donijelo proračun, izdaci se mogu namirivati mjesečno, za svako poglavlje ili neki drugi dio proračuna, u skladu s odredbama Financijskog pravilnika, do visine iznosa od jedne dvanaestine proračunskih sredstava za prethodno obračunsko razdoblje; predsjednik Europskog patentnog ureda može na ovaj način raspolagati sredstvima najviše do visine iznosa od jedne dvanaestine odnosnih sredstava predviđenih u nacrtu proračuna.

(2) Upravno vijeće može, pridržavajući se drugih odredaba iz stavka 1., odobriti izdatak koji je veći od jedne dvanaestine proračunskih sredstava.

(3) Uplate iz stavka 37. točke b) nastavljaju se obavljati na privremenoj razini u iznosima koji su sukladno članku 39. određeni za godinu koja prethodi godini na koju se odnosi prijedlog proračuna.

(4) Države ugovornice svaki mjesec uplaćuju na privremenoj razini i u skladu s izračunom iz članka 40. stavaka 3. i 4. sve posebne financijske doprinose koji su potrebni za osiguranje primjene stavaka 1. i 2. ovog članka. Odredbe članka 39. stavka 4. se na odgovarajući način primjenjuju na te doprinose.

Članak 48.

IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

(1) Predsjednik Europskog patentnog ureda izvršava proračun, kao i njegove izmjene i dopune u okviru dodijeljenih proračunskih sredstava te odgovara za njegovo izvršavanje.

(2) Predsjednik europskog patentnog ureda može sukladno ograničenjima i pretpostavkama navedenim u Financijskom pravilniku unutar proračuna prenositi sredstva iz poglavlja u poglavlje ili iz potpoglavlja u potpoglavlje.

Članak 49. REVIZIJA

(1) Račune prihoda i rashoda te bilancu Organizacije ispituju revizori čija neovisnost je izvan svake dvojbe. Njih imenuje Upravno vijeće na vrijeme od pet godina, pri čemu njihovo postavljenje može biti produljeno ili mogu biti ponovno imenovani.

(2) Revizijom, koja se temelji na dokumentima te koja se po potrebi obavlja na licu mjesta, utvrđuje se jesu li sav prihod i svi rashodi ostvareni na zakonit i ispravan način te je li financijsko poslovanje uredno. Po završetku svakog od obračunskih razdoblja revizori sastavljaju izvješće.

(3) Predsjednik Europskog patentnog ureda godišnje podnosi Upravnom vijeću račun za prethodno obračunsko razdoblje u odnosu na proračun i bilancu, koji pokazuje sredstva i obveze Organizacije te izvješće revizora.

(4) Upravno vijeće odobrava godišnju bilancu i izvješće revizora te daje predsjedniku Europskog patentnog ureda razrješenje u pogledu izvršavanja proračuna.

Članak 50.

FINANCIJSKI PRAVILNIK

Financijskim pravilnikom se osobito utvrđuju:

(a) odredbe koje se odnose na donošenje i izvršavanje proračuna te polaganje i reviziju računa;

(b) metoda i postupak prema kojima države ugovornice stavljaju na raspolaganje Organizaciji uplate i doprinose predviđene u članku 37. te predujmove predviđene u članku 41.

(d) kamatne stope predviđene u člancima 39., 40. i 47.;

(e) metoda za izračun doprinosa koji se plaćaju prema članku 146.;

(f) sastav i dužnosti Odbora za proračun i financije što ga osniva Upravno vijeće;

(g) općeprihvaćena računovodstvena načela na kojima se temelje proračun i godišnja financijska izvješća.

Članak 51. PRISTOJBE

(1) Europski patentni ured može naplaćivati pristojbe za sve službene poslove koje prema ovoj Konvenciji obavlja i za postupke koje vodi.

(2) Rokovi za plaćanje pristojbi koji nisu propisani u ovoj Konvenciji, bit će propisani Provedbenim pravilnikom.

(3) Ako je u Provedbenom pravilniku propisano plaćanje pristojbe, na istom se mjestu moraju propisati i posljedice neplaćanja takve pristojbe na vrijeme.

(4) U Pravilniku o pristojbama se posebno moraju propisati iznosi pristojbi te načini njihova plaćanja.

DIO IIMATERIJALNO PATENTNO PRAVO Poglavlje I.PATENTIBILNOST

Članak 52. PATENTIBILNI IZUMI

(1) Europski patenti priznaju se za izume iz bilo kojeg područja tehnike ako su novi, imaju inventivnu razinu i mogu se industrijski primijeniti.

(2) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. osobito:

(a) otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode;

(b) estetske tvorevine;

(c) sheme, pravila i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igranje igara ili za obavljanje poslova te računalni programi;

(d) prikazivanje informacija.

(3) Odredbom iz članka 2. se od patentibilnosti isključuju navedeni predmeti ili aktivnosti samo u onoj mjeri u kojoj se europska patentna prijava ili europski patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve.

Članak 53.

IZUZECI OD PATENTIBILNOSTI Europski patenti ne priznaju se za:

(a) izume čije bi gospodarsko iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, ali ne samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom u nekim ili u svim državama ugovornicama;

(b) biljne ili životinjske vrste ili bitno biološke postupke za uzgoj biljaka ili životinja; ova se odredba ne primjenjuje na mikrobiološke postupke niti na proizvode dobivene tim postupcima.

(c) kirurški ili terapijski postupci liječenja ljudskog ili životinjskog tijela i dijagnostički postupci koji se primjenjuju na ljudskom ili životinjskom tijelu; ova se odredba ne odnosi na proizvode, osobito tvari ili smjese što se upotrebljavaju u navedenim postupcima.

Članak 54. NOVOST

(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.

(2) Pod stanjem tehnike razumije se sve što je prije datuma podnošenja europske patentne prijave učinjeno dostupnim javnosti pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj europskih patentnih prijava onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma navedenog u stavku 2. i objavljene su na taj datum ili nakon toga datuma.

(4) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ne isključuju patentibilnost neke tvari ili smjese sadržane u stanju tehnike, za primjenu u postupcima iz članka 53. podstavka (c), pod pretpostavkom da takva njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.

(5) Odredbe iz stavaka 2. i 3. ne isključuju ni patentibilnost neke tvari ili smjese iz stavka 4., za posebnu primjenu u postupcima iz članka 53. podstavka (c)., pod pretpostavkom da takva njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.

Članak 55.

OTKRIVANJA BEZ ŠTETNIH POSLJEDICA

(1) Za primjenu članka 54. otkrivanje izuma ne uzima se u obzir ako je do njega došlo najviše šest mjeseci prije podnošenja europske patentne prijave zbog:

(a) očite zloporabe u odnosu na podnositelja prijave ili njegova pravnog prednika ili

(b) činjenice da je podnositelj prijave ili njegov pravni prednik izložio izum na službenoj ili na službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanom u Parizu 22. studenoga 1928. i zadnji puta izmijenjenom 30. studenoga 1972. godine.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke (b) stavak 1. se primjenjuje samo ako podnositelj prijave prilikom podnošenja europske patentne prijave izjavi da je izum bio na taj način izložen te o

tome podnese odgovarajuću potvrdu u roku i pod uvjetima određenim u Provedbenom pravilniku.

Članak 56. INVENTIVNA RAZINA

Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućeg područja ne proizlazi na očigledan način iz stanja tehnike. Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu ne uzimaju se u obzir dokumenti iz članka 54. stavka 3. koji ulaze u stanje tehnike.

Članak 57.

INDUSTRIJSKA PRIMJENJIVOST

Izum se može industrijski primijeniti ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući poljoprivredu.

Poglavlje II.OSOBE OVLAŠTENE NA PODNOŠENJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE I STJECANJE EUROPSKOG PATENTA – NAVOĐENJE IZUMITELJA

Članak 58.

PRAVO NA PODNOŠENJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE

Europsku patentnu prijavu može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba kao i svako tijelo koje je prema zakonu kojim se to uređuje po statusu izjednačeno s pravnom osobom. Članak 59.

VIŠE PODNOSITELJA PRIJAVE

Europsku patentnu prijavu mogu podnijeti zajednički podnositelji prijave kao i dva ili više podnositelja koji naznačuju različite države ugovornice.

Članak 60.

PRAVO NA EUROPSKI PATENT

(1) Pravo na europski patent pripada izumitelju ili njegovu pravnom sljedniku. Ako je izumitelj u radnom odnosu, za određenje tko ima pravo na europski patent mjerodavno je pravo države u kojoj zaposlenik pretežito obavlja svoju djelatnost; ako se ne može odrediti država u kojoj zaposlenik pretežito obavlja svoju djelatnost, mjerodavno je pravo države u kojoj poslodavac ima poslovno sjedište uz koje je zaposlenik vezan.

(2) Kada su dvije osobe ili više njih stvorile izum neovisno jedna od druge, pravo na europski patent pripada osobi čija europska patentna prijava ima najraniji datum podnošenja, pod uvjetom da je i objavljena.

(3) U postupku pred Europskim patentnim uredom smatra se da podnositelj prijave ima pravo na europski patent.

Članak 61.

EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE PODNESENE OD OSOBA KOJE NEMAJU PRAVO NA EUROPSKI PATENT

(1) Ako je pravomoćnom odlukom osobi koja nije podnositelj prijave priznato pravo na priznanje europskog patenta, ona može, u skladu s Provedbenim pravilnikom:

(a) umjesto podnositelja prijave nastaviti postupak kao da je to njezina prijava,

(b) podnijeti novu europsku patentnu prijavu za isti izum ili

(2) Na novu prijavu podnesenu prema stavku 1. podstavku (b) se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 76. stavka 1.

Članak 62.

PRAVO IZUMITELJA DA BUDE NAVEDEN

U odnosu na podnositelja prijave ili na nositelja europskog patenta, izumitelj ima pravo biti kao takav označen pred Europskim patentnim uredom.

Poglavlje III.UČINCI EUROPSKOG PATENTA I EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE Članak 63.

TRAJANJE EUROPSKOG PATENTA

(1) Europski patent traje 20 godina od datuma podnošenja prijave.

(2) Ništa u prethodnom stavku ne ograničava pravo države ugovornice da pod istim pretpostavkama koje se primjenjuju na nacionalne patente, propisom produlji trajanje europskog patenta ili da prizna odgovarajuću zaštitu koja slijedi odmah nakon isteka trajanja patenta:

(a) da bi uzela u obzir ratno stanje ili slična izvanredna stanja na nacionalnoj razini;

(b) ako je predmet europskog patenta proizvod ili postupak za proizvodnju nekog proizvoda ili primjena proizvoda za čije stavljanje na tržište u toj državi je potrebno prethodno odobrenje nadležnog tijela koje se stječe u zakonom propisanom postupku.

(3) Stavak 2. se na odgovarajući način primjenjuje na europske patente priznate u istom postupku za skupinu država ugovornica u skladu s člankom 142.

(4) Država ugovornica koja propisom predvidi produljenje trajanja ili odgovarajuću zaštitu prema stavku 2. točki (b) može, u skladu sa sporazumom zaključenim s Organizacijom, povjeriti Europskom patentnom uredu zadaće povezane s provedbom odnosnih propisa. Članak 64.

PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ EUROPSKOG PATENTA

(1) Od datuma objave podatka o njegovu priznavanju, europski patent daje svojemu nositelju u svakoj državi ugovornici za koju je priznat ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim u toj državi, uz primjenu odredaba iz stavka 2.

(2) Ako je predmet europskog patenta postupak, zaštita koju daje patent proširuje se na proizvode neposredno dobivene tim postupkom.

(3) Zaštita europskog patenta u slučaju povrede uređena je nacionalnim zakonodavstvom. Članak 65.

PRIJEVOD EUROPSKOG PATENTA

(1) Svaka država ugovornica može propisati da u slučaju kada europski patent, kojeg je Europski patentni ured priznao, održao u vrijednosti u izmijenjenom obliku ili ograničio, nije sastavljen na jednom od njezinih službenih jezika, nositelj patenta mora dostaviti svojem središnjem uredu za industrijsko vlasništvo prijevod patenta kako je priznat, ili kako je održan u vrijednosti u izmijenjenom obliku ili ograničen, na jedan od njezinih službenih jezika po njegovu izboru ili, kada je ta država propisala upotrebu jednog određenog službenog jezika, prijevod na taj jezik. Rok za dostavu prijevoda istječe tri mjeseca od datuma na koji je podatak o priznavanju, o održavanju u vrijednosti u izmijenjenom obliku, odnosno o ograničenju europskog patenta, objavljen u Europskom patentnom glasniku, osim ako je odnosna država propisala neki dulji rok.

(2) Svaka država ugovornica koja je propisala odredbe u skladu sa stavkom 1., može propisati da nositelj patenta mora platiti sve ili dio troškova objave prijevoda u roku kojeg ona odredi.

(3) Svaka država ugovornica može propisati da se u slučaju nepoštivanja odredaba propisanih u skladu sa stavcima 1. i 2. europski patent u toj državi od početka smatra ništavim.

Članak 66.

EKVIVALENTNOST EUROPSKOG I NACIONALNOG PODNOŠENJA

Europska patentna prijava kojoj je utvrđen datum podnošenja, ima u naznačenim državama ugovornicama isti učinak kao i podnošenje redovite nacionalne prijave s pravom prvenstva, ako je prikladno, zahtijevanim za europsku patentnu prijavu.

Članak 67.

PRAVA IZ EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE NAKON OBJAVE

(1) Europska patentna prijava od datuma njezine objave privremeno daje svojem podnositelju u državama ugovornicama naznačenim u prijavi takvu zaštitu kakva je propisana u članku 64.

(2) Svaka država ugovornica može propisati da europska patentna prijava ne daje takvu zaštitu kakva je propisana u članku 64. Međutim, zaštita koju daje europska patentna prijava od datuma njezine objave ne smije biti manja od zaštite koju prema zakonu odnosne države

daju neispitane nacionalne patentne prijave koje se obavezno objavljuju. U svakom slučaju, svaka država mora osigurati barem to da od datuma objave europske patentne prijave, podnositelj prijave može od svake osobe koja upotrebljava izum u toj državi u okolnostima u kojima bi prema nacionalnom pravu bila odgovorna za povredu nacionalnog patenta, zahtijevati naknadu koja je razumna s obzirom na te okolnosti.

(3) Svaka država čiji službeni jezik nije jezik postupka može propisati da privremena zaštita iz stavaka 1. i 2. ne nastaje sve dok se prijevod patentnih zahtjeva na jedan od njezinih službenih jezika po izboru podnositelja prijave ili, kad je ta država propisala upotrebu jednog određenog službenog jezika, prijevod na taj jezik:

(a) učini dostupnim javnosti na način propisan nacionalnim pravom ili

(b) dostavi osobi koja se koristi tim izumom u odnosnoj državi.

(4) Smatra se da europska patentna prijava od početka nije imala učinke navedene u stavcima 1. i 2. ako je povučena, ako se smatra povučenom ili ako je konačno odbijena. Isto se odnosi na učinke europske patentne prijave u državi ugovornici čija je naznaka povučena ili se smatra povučenom.

Članak 68.

UČINAK PROGLAŠENJA EUROPSKOG PATENTA NEVAŽEĆIM I OGRANIČENJE EUROPSKOG PATENTA

Smatra se da europska patentna prijava i patent koji je na temelju nje priznat nisu od početka proizvodili učinke navedene u člancima 64. i 67., u onoj mjeri u kojoj je patent proglašen nevažećim ili ograničenim u postupku povodom prigovora, postupku za ograničenje ili proglašenje ništavim.

Članak 69. OPSEG ZAŠTITE

(1) Opseg zaštite koja proizlazi iz europskog patenta ili iz europske patentne prijave određen je patentnim zahtjevima. Međutim, opis i crteži služe tumačenju patentnih zahtjeva.

(2) Za razdoblje do priznavanja europskog patenta, opseg zaštite koji proizlazi iz europske patentne prijave određen je patentnim zahtjevima sadržanim prijavi kako je objavljena. Međutim, europski patent kako je priznat ili kako je izmijenjen u postupku povodom prigovora, postupku za ograničenje ili proglašenje ništavim, retroaktivno određuje opseg zaštite koja proizlazi iz europske patentne prijave, ako se opseg zaštite time ne proširuje. Članak 70.

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE ILI EUROPSKOG PATENTA

(1) Tekst europske patentne prijave ili europskog patenta na jeziku postupka vjerodostojan je tekst u svim postupcima pred Europskim patentnim uredom i u svim državama ugovornicama.

(2) Međutim, ako je europska patentna prijava podnesena na jeziku koji nije službeni jezik Europskog patentnog ureda, taj je tekst, u smislu ove Konvencije, tekst prijave kako je podnesena.

(3) Svaka država ugovornica može predvidjeti da se u toj državi, u slučaju kada iz europske prijave ili iz europskog patenta na jeziku prijevoda proizlazi zaštita koja je uža od zaštite koja proizlazi iz iste europske prijave ili iz istog europskog patenta na jeziku postupka, vjerodostojnim smatra prijevod na službeni jezik te države u skladu s ovom Konvencijom, osim u postupku proglašenje ništavim.

(4) Svaka država ugovornica koja propiše odredbu iz članka 3.:

(a) mora omogućiti podnositelju prijave ili nositelju patenta podnošenje ispravljenog prijevoda europske patentne prijave ili europskog patenta. Ispravljeni prijevod će proizvoditi pravne učinke tek kada se ispune sve pretpostavke koje je odnosna država propisala primjenjujući na odgovarajući način odredbe iz članka 65. stavka 2. i članka 67. stavka 3.;

(b) može propisati da osoba koja je u toj državi u dobroj vjeri iskorištavala izum ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma, pri čemu se ne povrjeđuju prava iz prijave ili iz patenta u izvornom prijevodu, može u okviru svojeg poslovanja ili za njegove potrebe nastaviti s takvim iskorištavanjem bez plaćanja naknade, i nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi pravne učinke.

Poglavlje IV.EUROPSKA PATENTNA PRIJAVA KAO DIO IMOVINE Članak 71.

PRIJENOS I OSNIVANJE PRAVA

Europska patentna prijava može biti predmetom prijenosa ili osnivanja prava za jednu naznačenu državu ili za više njih.

Članak 72.

PRIJENOS UGOVOROM

Ugovor o prijenosu europske patentne prijave mora biti sklopljen u pisanom obliku i potpisan od svih ugovornih strana.

Članak 73.

UGOVORNE LICENCIJE

Europska patentna prijava može biti u cijelosti ili djelomično predmetom licencije za dio ili za cijelo područje naznačenih država ugovornica.

Članak 74. MJERODAVNO PRAVO

Za europsku patentnu prijavu kao dio imovine je u svakoj naznačenoj državi s učinkom za tu državu mjerodavno pravo te države koje se primjenjuje na nacionalne patentne prijave, osim ako je drukčije uređeno ovom Konvencijom.

DIO IIIEUROPSKA PATENTNA PRIJAVA

Poglavlje I.PODNOŠENJE EUROPSKIH PATENTNIH PRIJAVA I PRETPOSTAVKE KOJIMA TE PRIJAVE MORAJU UDOVOLJAVATI

Članak 75.

PODNOŠENJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE

(1) Europska patentna prijava može se podnijeti:

(a) Europskom patentnom uredu ili

(b) središnjem uredu za industrijsko vlasništvo države ugovornice ili drugom nadležnom tijelu te države, ako pravo odnosne države ugovornice to dopušta, uz poštivanje odredaba iz članka 76. stavka 1. Prijava podnesena na takav način ima isti učinak kao da je istog datuma podnesena Europskom patentnom uredu.

(2) Odredbe iz stavka 1. ne sprječavaju primjenu odredaba zakona i drugih propisa kojima se u svakoj državi ugovornici:

(a) uređuju izumi koji, zbog prirode svojega sadržaja bez prethodnog odobrenja nadležnih tijela te države ne smiju biti priopćeni u inozemstvo, ili

(b) propisuje da se svaka prijava najprije podnosi nadležnom nacionalnom tijelu ili da se neposredno podnosi drugom tijelu ali uz prethodno odobrenje.

Članak 76.

EUROPSKE IZDVOJENE PRIJAVE

(1) Europska izdvojena patentna prijava podnosi se neposredno Europskom patentnom uredu u skladu s Provedbenim pravilnikom. Ona se može podnijeti samo za predmet koji ne izlazi izvan sadržaja prvobitne prijave kako je podnesena; ako su te pretpostavke ispunjene, smatra se da je europska izdvojena prijava podnesena na datum podnošenja prvobitne prijave i uživa njezino pravo prvenstva.

(2) Sve države ugovornice koje su u trenutku podnošenja europske izdvojene prijave naznačene u prvobitnoj prijavi, smatraju se naznačenima u izdvojenoj prijavi. Članak 77.

PROSLJEĐIVANJE EUROPSKIH PATENTNIH PRIJAVA

(1) Središnji ured za industrijsko vlasništvo države ugovornice dužan je proslijediti Europskom patentnom uredu sve europske patentne prijave koje su podnesene njemu ili drugom nadležnom tijelu te države u skladu s Provedbenim pravilnikom.

(2) Europska patentna prijava čiji je predmet tajan ne upućuje se Europskom patentnom uredu.

(3) Europska patentna prijava koja nije pravodobno proslijeđena Europskom patentnom uredu smatra se povučenom.

Članak 78.

PRETPOSTAVKE KOJIMA MORA UDOVOLJITI EUROPSKA PATENTNA PRIJAVA

(1) Europska patentna prijava mora sadržavati:

(a) zahtjev za priznanje europskog patenta;

(b) opis izuma;

(d) crteže na koje se pozivaju opis izuma ili patentni zahtjevi;

(e) sažetak,

i udovoljavati pretpostavkama propisanim u Provedbenom pravilniku.

(2) Za europsku patentnu prijavu, se plaćaju pristojba za podnošenje i pristojba za pretraživanje. Ako pristojba za podnošenje ili pristojba za pretraživanje nije pravodobno plaćena, prijava se smatra povučenom.

Članak 79.

NAZNAKA DRŽAVA UGOVORNICA

(1) Sve države ugovornice koje su stranke ove Konvencije u trenutku podnošenja europske patentne prijave smatraju se naznačenima u zahtjevu za priznanje europskog patenta.

(2) Za naznaku države ugovornice može se zahtijevati plaćanje pristojbe za naznaku.

(3) Naznaka države ugovornice može biti povučena u bilo kojem trenutku do priznanja europskog patenta.

Članak 80.

DATUM PODNOŠENJA

Datum podnošenja europske patentne prijave je datum na koji su ispunjene sve pretpostavke propisane Provedbenim pravilnikom.

Članak 81.

NAVOĐENJE IZUMITELJA

U europskoj patentnoj prijavi se navodi izumitelj. Ako podnositelj prijave nije izumitelj ili nije jedini izumitelj, navod o izumitelju mora sadržavati izjavu o podrijetlu prava na europski patent.

Članak 82. JEDINSTVO IZUMA

Europska patentna prijava može sadržavati samo jedan izum ili grupu izuma koji su međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao. Članak 83.

OTKRIVANJE IZUMA

Izum se u europskoj patentnoj prijavi mora dovoljno jasno i detaljno otkriti, tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti.

Članak 84.

PATENTNI ZAHTJEVI

Patentnim zahtjevima se određuje predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni i sažeti te potkrijepljeni opisom.

Članak 85. SAŽETAK

Sažetak služi isključivo tehničkom informiranju; ne može služiti u druge svrhe, a osobito ne u svrhu tumačenja opsega zahtijevane zaštite, kao niti u svrhu primjene odredaba iz članka 54. stavka 3.

Članak 86.

GODIŠNJE PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE EUROPSKIH PATENTNIH PRIJAVA

(1) Europskom patentnom uredu se u skladu s Provedbenim pravilnikom plaćaju godišnje pristojbe za održavanje europskih patentnih prijava. Te se pristojbe plaćaju za treću i svaku iduću godinu, računajući od datuma podnošenja prijave. Ako godišnja pristojba za održavanje nije pravodobno plaćena, prijava se smatra povučenom.

(2) Obveza na plaćanje godišnje pristojbe za održavanje prestaje s uplatom te pristojbe za godinu u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta.

Poglavlje II.PRVENSTVO Članak 87.

PRAVO PRVENSTVA

(1) Osoba koja je uredno podnijela u bilo kojoj i za bilo koju

(a) državu ugovornicu Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva ili

(b) državu članicu Svjetske trgovinske organizacije, patentnu prijavu ili prijavu korisnog modela ili prijavu za izdavanje svjedodžbe o korisnosti ili njezin pravni isljednik, uživa pravo prvenstva u odnosu na podnošenje europske patentne prijave za isti izum tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci od datuma podnošenja prve prijave.

(2) Svako podnošenje prijave koje je ekvivalentno redovitom nacionalnom podnošenju prema nacionalnom pravu države u kojoj je obavljeno ili prema dvostranim ili mnogostranim sporazumima uključujući ovu Konvenciju, priznaje se kao temelj stjecanja prava prvenstva.

(3) Redovitim nacionalnim podnošenjem prijave smatra se svako podnošenje koje je dostatno za utvrđivanje datuma podnošenja prijave, bez obzira na njezin ishod.

(4) Kasnija prijava čiji je predmet isti kao i predmet prve prijave, koja je podnesena u istoj državi ili za istu državu, smatra se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava prvenstva, pod uvjetom da je na datum podnošenja kasnije prijave prva prijava povučena, da se od nje odustalo ili da je odbijena, a da nije učinjena dostupnom javnosti i nije imala pravne učinke te da nije služila kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva. Prva prijava u tom slučaju više ne može služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.

(5) Ako je prva prijava podnesena ovlaštenom tijelu za industrijsko vlasništvo koje nije obvezano Pariškom konvencijom za zaštitu industrijskog vlasništva ili Sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, stavci od 1. do 4. se primjenjuju ako to ovlašteno tijelo, prema službenoj obavijesti predsjednika Europskog patentnog ureda, priznaje pravo prvenstva na temelju prve prijave podnesene Europskom patentnom uredu uz ispunjenje pretpostavki te s učincima koji su istovjetni onima koji su propisani u Pariškoj konvenciji. Članak 88.

ZAHTIJEVANJE PRVENSTVA

(1) Podnositelj prijave koji se želi koristiti prvenstvom prve prijave mora podnijeti izjavu o pravu prvenstva i sve druge dokumente koji se zahtijevaju u skladu s Provedbenim pravilnikom.

(2) Za jednu europsku patentnu prijavu mogu se zahtijevati višestruka prvenstva bez obzira na to što potječu iz različitih zemalja. Kada je to primjereno, višestruka prvenstva se mogu zahtijevati za jedan patentni zahtjev. Kada su zahtijevana višestruka prvenstva, rokovi koji teku od datuma prvenstva počinju teći od najranijeg datuma prvenstva.

(3) Ako je za europsku patentnu prijavu zahtijevano jedno prvenstvo ili višestruko prvenstvo, pravo prvenstva obuhvaća samo one elemente europske patentne prijave koji su sadržani u prijavi ili u prijavama čije se prvenstvo zahtijeva.

(4) Ako se određena obilježja izuma za koji se zahtijeva prvenstvo ne nalaze u patentnim zahtjevima iz prve prijave, prvenstvo se ipak može priznati, pod uvjetom da sastavni dijelovi prve prijave kao cjelina jasno otkrivaju ta obilježja.

Članak 89.

UČINAK PRAVA PRVENSTVA

Učinak prava prvenstva se sastoji u tome što se datum prvenstva smatra datumom podnošenja europske patentne prijave za potrebe članka 54. stavaka 2. i 3. i članka 60. stavka 2.

DIO IVPOSTUPAK ZA PRIZNANJE Članak 90.

ISPITIVANJE PRIJAVE NAKON PRIMITKA I FORMALNO ISPITIVANJE

(1) Europski patentni ured ispituje, u skladu s Provedbenim pravilnikom, udovoljava li prijava pretpostavkama za utvrđivanje datuma podnošenja.

(2) Ako se nakon ispitivanja prema stavku 1. datum podnošenja ne može utvrditi, s prijavom se neće postupati kao s europskom patentnom prijavom.

(3) Ako je patentnoj prijavi utvrđen datum podnošenja Europski patentni ured ispituje u skladu s Provedbenim pravilnikom jesu li ispunjene pretpostavke iz članaka 14. 78. i 81. i, ako je prikladno, članka 88. stavka 1. i članka 133. stavka 2. kao i druge pretpostavke propisane Provedbenim pravilnikom.

(4) Kada Europski patentni ured u ispitivanju prema stavku 1. ili 3. utvrdi da postoje nedostaci koji se mogu ispraviti, daje podnositelju prijave mogućnost da ih ispravi.

(5) Ako nedostaci utvrđeni ispitivanjem u skladu sa stavkom 3. nisu ispravljeni, europska patentna prijava se odbija. Ako se ti nedostaci odnose na pravo prvenstva, ono se gubi. Članak 91.

FORMALNO ISPITIVANJE (Briše se.)

Članak 92.

SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA O EUROPSKOM PRETRAŽIVANJU

Europski patentni ured, u skladu s Provedbenim pravilnikom, sastavlja i objavljuje izvješće o europskom pretraživanju u odnosu na europsku patentnu prijavu, na temelju patentnih zahtjeva, uzimajući na primjeren način u obzir opis i crteže koji su uz njih podneseni. Članak 93.

OBJAVA EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE

(1) Europski patentni ured objavljuje europsku patentnu prijavu, što je prije moguće,

(a) nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja ili, ako je zahtijevano prvenstvo, od datuma prvenstva ili

(b) na zahtjev podnositelja prijave, prije isteka tog roka.

(2) Europska patentna prijava se objavljuje istodobno sa spisom europskog patenta ako odluka o priznanju patenta postane konačna prije isteka roka iz stavka 1. podstavka (a).

Članak 94.

ISPITIVANJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE

(1) Na pisani zahtjev Europski patentni ured, u skladu s Provedbenim pravilnikom, ispituje udovoljava li europska patentna prijava i izum koji je njen predmet pretpostavkama koje su propisane u ovoj Konvenciji. Zahtjev se smatra podnesenim po uplati pristojbe za ispitivanje.

(2) Ako zahtjev za ispitivanje nije pravodobno podnesen, prijava se smatra povučenom.

(3) Ako ispitivanje europske patentne prijave pokaže da prijava ili izum koji je njen predmet ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim u ovoj Konvenciji, Odjel za ispitivanje poziva podnositelja prijave onoliko puta koliko je potrebno, da se o tome očituje i da, u skladu s odredbama iz članka 123. stavka 1., izmijeni prijavu.

(4) Ako se podnositelj prijave pravodobno ne odazove pozivu Odjela za ispitivanje, prijava se smatra povučenom.

Članak 95.

PRODULJENJE ROKA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ISPITIVANJE (Briše se.)

Članak 96.

ISPITIVANJE EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE (Briše se.)

Članak 97.

PRIZNAVANJE ILI ODBIJANJE

(1) Ako utvrdi da europska patentna prijava i izum koji je njen predmet udovoljavaju pretpostavkama propisanim u ovoj Konvenciji, Odjel za ispitivanje će donijeti odluku o priznanju europskog patenta za naznačene države ugovornice, pod uvjetom da je udovoljeno i pretpostavkama propisanim u Provedbenom pravilniku.

(2) Ako utvrdi da europska patentna prijava ili izum koji je njen predmet ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim u ovoj Konvenciji, Odjel za ispitivanje će odbiti europsku patentnu prijavu, osim ako je ovom Konvencijom propisana drukčija pravna posljedica.

(3) Odluka o priznanju europskog patenta proizvodi učinke tek od datuma na koji je u Europskom patentnom glasniku objavljen podatak o priznanju.

Članak 98.

OBJAVA SPISA EUROPSKOG PATENTA

Europski patentni ured objavljuje spis europskog patenta u Europskom patentnom glasniku, što je prije moguće nakon objave podatka o priznanju europskog patenta.

DIO V.POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA I POSTUPAK OGRANIČENJA Članak 99.

PRIGOVOR

(1) Svatko može u roku od devet mjeseci od objave u Europskom patentnom glasniku podatka o priznavanju europskog patenta, u skladu s Provedbenim pravilnikom protiv priznatog patenta podnijeti prigovor Europskom patentnom uredu. Prigovor se smatra podnesenim tek kada je plaćena pristojba za prigovor.

(2) Prigovor se odnosi na europski patent u svim državama ugovornicama u kojima taj patent proizvodi pravne učinke.

(3) Stranke u postupku povodom prigovora su nositelj europskog patenta i podnositelj prigovora.

(4) Ako netko dokaže da je na temelju pravomoćne odluke u nekoj od država ugovornica upisan u registar patenata na mjestu prethodnog nositelja, on na svoj zahtjev za tu državu stupa na mjesto prethodnog nositelja. Odstupajući od članka 118., prethodni nositelj i podnositelj takvog zahtjeva ne smatraju se zajedničkim nositeljima, osim ako oni to zahtijevaju.

Članak 100.

RAZLOZI ZA PRIGOVOR

Prigovor se može podnijeti isključivo na temelju sljedećih razloga:

(a) predmet europskog patenta nije patentibilan u smislu članaka 52. do 57.;

(b) europski patent ne otkriva izum dovoljno jasno i detaljno, tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti;

(c) predmet europskog patenta je širi od sadržaja prijave kako je podnesena ili, ako je patent priznat na temelju izdvojene prijave ili nove prijave podnesene u skladu s člankom 61., širi od sadržaja prvobitne prijave kako je podnesena.

Članak 101.

ISPITIVANJE PRIGOVORA – PROGLAŠENJE EUROPSKOG PATENTA NEVAŽEĆIM ILI ODRŽAVANJE EUROPSKOG PATENTA U VRIJEDNOSTI

(1) Ako je prigovor dopušten, Odjel za prigovore ispituje, u skladu s Provedbenim pravilnikom, postoji li barem jedan razlog za prigovor iz članka 100. zbog kojeg se europski patent ne može održati u vrijednosti. U ispitivanju prigovora, Odjel za prigovore poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno, da podnesu primjedbe na njegove odluke ili na podneske suprotne stranke.

(2) Ako Odjel za prigovore ustanovi da postoji barem jedan razlog za prigovor zbog kojeg se europski patent ne može održati u vrijednosti, proglasit će patent nevažećim. U protivnom, odbit će prigovor.

(3) Ako Odjel za prigovore ustanovi, uzimajući u obzir izmjene patenta koje je nositelj izvršio u postupku povodom prigovora, da patent i izum koji je njegov predmet

(a) udovoljavaju pretpostavkama propisanim u ovoj Konvenciji, donijet će odluku o održavanju u vrijednosti patenta kako je izmijenjen, pod uvjetom da je udovoljeno pretpostavkama propisanim u Provedbenom pravilniku;

(b) ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim u ovoj Konvenciji, proglasit će patent nevažećim.

Članak 102.

PROGLAŠENJE EUROPSKOG PATENTA NEVAŽEĆIM ILI ODRŽAVANJE EUROPSKOG PATENTA U VRIJEDNOSTI

(Briše se.) Članak 103.

OBJAVA NOVOG SPISA EUROPSKOG PATENTA

Ako je europski patent održan u vrijednosti u izmijenjenu obliku u skladu s člankom 101. stavkom 3. podstavkom (a), Europski patentni ured objavljuje novi spis europskog patenta što je prije moguće nakon objave u Europskom patentnom glasniku podatka o odluci donesenoj povodom prigovora.

Članak 104.

TROŠKOVI POSTUPKA

(1) Svaka stranka u postupku povodom prigovora snosi svoje troškove, osim ako Odjel za prigovore u skladu s Provedbenim pravilnikom zbog pravičnosti odluči o drukčijoj raspodjeli troškova.

(2) Postupak utvrđivanja iznosa troškova propisan je Provedbenim pravilnikom.

(3) Sa svakom se konačnom odlukom Europskog patentnog ureda kojom se utvrđuje iznos troškova, za potrebe njezinog izvršenja u državama ugovornicama, postupa kao s pravomoćnom odlukom donesenom u građanskom postupku pred sudom države na čijem se području odluka izvršava. Preispitivanje takve odluke je ograničeno samo na pitanje njene istinitosti.

Članak 105.

PRISTUPANJE NAVODNOG POVRJEDITELJA PATENTA

(1) Svatko treći može u skladu s Provedbenim pravilnikom pristupiti u postupak povodom prigovora nakon isteka roka za prigovor ako dokaže

(a) da je protiv njega podnesena tužba zbog povrede odnosnog patenta ili

(b) da je povodom zahtjeva nositelja patenta da prestane s navodnom povredom patenta podnio tužbu kojom od suda zahtijeva utvrđenje da on ne vrijeđa odnosni patent.

(2) S dopuštenim pristupanjem se postupa kao s prigovorom. Članak 105.a.

ZAHTJEV ZA OGRANIČENJE ILI PROGLAŠENJE NEVAŽEĆIM

(1) Na zahtjev nositelja patenta europski patent može biti proglašen nevažećim ili se može ograničiti izmjenom patentnih zahtjeva. Zahtjev se podnosi Europskom patentnom uredu u skladu s Provedbenim pravilnikom. Zahtjev se smatra podnesenim nakon uplate pristojbe za ograničenje odnosno pristojbe za proglašenje nevažećim.

(2) Zahtjev se ne može podnijeti tijekom trajanja postupka povodom prigovora. Članak 105.b.

OGRANIČENJE ILI PROGLAŠENJE NEVAŽEĆIM EUROPSKOG PATENTA

(1) Europski patentni ured ispituje je li udovoljeno pretpostavkama za ograničenje ili za proglašenje nevažećim europskog patenta, propisanim u Provedbenom pravilniku.

(2) Ako Europski patentni ured utvrdi da je udovoljeno pretpostavkama za ograničenje ili za proglašenje nevažećim europskog patenta, donijet će odluku o ograničenju ili odluku o proglašenju nevažećim europskog patenta u skladu s Provedbenim pravilnikom. U protivnom, odbit će zahtjev.

(3) Odluka o ograničenju odnosno odluka o proglašenju nevažećim europskog patenta odnosi se na europski patent u svim državama ugovornicama za koje je priznat. Proizvodi učinke od datuma na koji je u Europskom patentnom glasniku objavljen podatak o njoj.

Članak 105.c.

OBJAVA IZMIJENJENOG SPISA EUROPSKOG PATENTA

Ako je europski patent ograničen prema članku 105.b. stavku 2., Europski patentni ured objavljuje izmijenjeni spis europskog patenta što je prije moguće nakon objave u Europskom patentnom glasniku podatka o ograničenju.

DIO VI.ŽALBENI POSTUPAK Članak 106.

ODLUKE PROTIV KOJIH SE MOŽE PODNIJETI ŽALBA

(1) Žalba se može podnijeti protiv odluka Prijamnog odsjeka, Odjela za ispitivanje, Odjela za prigovore i Pravnog odjela. Žalba ima odgodni učinak.

(2) Protiv odluke kojom se postupak za jednu od stranaka ne okončava može se podnijeti žalba samo zajedno sa žalbom protiv konačne odluke, osim ako je protiv nje dopuštena posebna žalba

(3) Provedbenim pravilnikom se može ograničiti pravo na podnošenje žalbe protiv odluka o raspodjeli troškova ili odluka kojima se utvrđuje iznos troškova nastalih u postupku povodom prigovora.

Članak 107.

OSOBE KOJE MOGU PODNIJETI ŽALBU I BITI STRANKE U ŽALBENOM POSTUPKU

Svaka stranka u postupku u kojem je donesena odluka kojom nije udovoljeno njezinim zahtjevima može podnijeti žalbu. Ostale stranke u tom postupku imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.

Članak 108.

ROK ZA ŽALBU I OBLIK ŽALBE

Žalba se u skladu s Provedbenim pravilnikom podnosi Europskom patentnom uredu u roku od dva mjeseca od dostave odluke. Smatra se da je žalba podnesena tek kada je uplaćena pristojba za žalbu. Žalba se mora obrazložiti u skladu s Provedbenim pravilnikom u roku od četiri mjeseca od datuma dostave odluke.

Članak 109.

REMONSTRATIVNO ISPITIVANJE ŽALBE

(1) Ako tijelo protiv čije je odluke žalba podnesena smatra da je žalba dopuštena i osnovana, donijet će novu odluku koja zamjenjuje odluku protiv koje je podnesena žalba. Ova se odredba ne primjenjuje ako se razlozima za žalbu protivi druga stranka u postupku.

(2) Ako tijelo protiv čije je odluke žalba podnesena u roku od tri mjeseca od primitka obrazloženja žalbe nije donijelo novu odluku, žalba se bez odgode i bez primjedbi o njezinu meritumu upućuje Žalbenom vijeću.

Članak 110. ISPITIVANJE ŽALBE

Ako je žalba dopuštena, Žalbeno vijeć e ispituje je li žalba osnovana. Ispitivanje žalbe provodi se u skladu s odredbama Provedbenog pravilnika.

Članak 111. ODLUČIVANJE O ŽALBI

(1) Nakon ispitivanja osnovanosti žalbe, Žalbeno vijeće odlučuje o žalbi. Žalbeno vijeće može odlučiti o žalbi u okviru nadležnosti tijela čija je odluka predmet žalbe ili uputiti predmet tom tijelu na dalje odlučivanje.

(2) Ako Žalbeno vijeće uputi predmet tijelu čija je odluka predmet žalbe, to je tijelo, ako su

činjenice iste, vezano pravnim tumačenjem na kojem se temelji odluka Žalbenog vijeća. Ako je odluku koja je predmet žalbe donio Prijamni odsjek, Odjel za ispitivanje je na jednak način vezan pravnim tumačenjem na kojem se temelji odluka Žalbenog vijeća.

Članak 112.

ODLUKA ILI MIŠLJENJE PROŠIRENOG ŽALBENOG VIJEĆA

(1) U svrhu osiguranja jedinstvene primjene prava te ako je postavljeno pravno pitanje od velike važnosti:

(a) žalbeno vijeće pred kojim se vodi postupak će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke u žalbenom postupku, uputiti Proširenom žalbenom vijeću pravno pitanje, ako smatra da je s njim u vezi potrebno donijeti odluku zbog gore navedenih razloga. Ako Žalbeno vijeće odbaci zahtjev, to će obrazložiti u svojoj konačnoj odluci;

(b) predsjednik Europskog patentnog ureda može uputiti Proširenom žalbenom vijeću pravno pitanje, ako su dva Žalbena vijeća u pogledu tog pitanja donijela različite odluke.

(2) U slučajevima navedenim u stavku 1. točki (a), stranke u žalbenom postupku su stranke i u postupku pred Proširenim žalbenim vijećem.

(3) Odluka Proširenog žalbenog vijeća iz stavka 1. točke (a) je za Žalbeno vijeće obvezujuća prilikom odlučivanja o odnosnoj žalbi.

Članak 112.a.

ZAHTJEV ZA REVIZIJU O KOJEM ODLUČUJE PROŠIRENO ŽALBENO VIJEĆE

(1) Svaka stranka u žalbenom postupku u kojem je Žalbeno vijeće donijelo odluku kojom nije udovoljeno njezinim zahtjevima, može Proširenom žalbenom vijeću podnijeti zahtjev za reviziju te odluke.

(2) Zahtjev može biti utemeljen samo na sljedećim razlozima:

(a) član Žalbenog vijeća je sudjelovao u donošenju odluke protivno odredbama iz članka 24. stavka 1. ili protivno odluci o izuzeću iz članka 24. stavka 4;

(b) u Žalbenom vijeću je sudjelovala osoba koja nije imenovana za člana Žalbenih vijeća;

(d) u žalbenom postupku se dogodila neka druga bitna povreda postupovnih pravila propisanih u Provedbenom pravilniku; ili

(e) dogodilo se kazneno djelo ispunjenjem pretpostavki koje su propisane u Provedbenom pravilniku, koje je moglo utjecati na donošenje odluke.

(3) Zahtjev za reviziju nema odgodni učinak.

(4) Zahtjev za reviziju mora biti podnesen i obrazložen u skladu s Provedbenim pravilnikom. Ako se zahtjev temelji na stavku 2. podstavcima (a) do (d), podnosi se u roku od dva mjeseca od dostave odluke Žalbenog vijeća. Ako se zahtjev temelji na stavku 2. podstavku (e), podnosi se u roku od dva mjeseca od datuma na koji je kazneno djelo utvrđeno, a najkasnije u roku od pet godina od dostave odluke Žalbenog vijeća. Smatra se da je zahtjev podnesen tek kad je uplaćena propisana pristojba.

(5) Prošireno žalbeno vijeće ispituje zahtjev za reviziju u skladu s Provedbenim pravilnikom. Ako je zahtjev osnovan, Prošireno žalbeno vijeće će proglasiti odluku koja je predmet revizije nevažećom i u skladu s Provedbenim pravilnikom odrediti ponavljanje postupka pred Žalbenim vijećem.

(6) Svaka osoba koja je tijekom razdoblja između donošenja odluke Žalbenog vijeća koja je predmet revizije i objave podatka o odluci Proširenog žalbenog vijeća povodom zahtjeva, u naznačenoj državi u dobroj vjeri iskorištavala izum ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet europske patentne prijave ili europskog patenta, može u okviru svojeg poslovanja ili za njegove potrebe nastaviti s takvim iskorištavanjem bez plaćanja naknade.

DIO VII.ZAJEDNIČKE ODREDBE

Poglavlje I.ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU Članak 113.

PRAVO NA SASLUŠANJE I TEMELJ ODLUKA

(1) Odluke Europskog patentnog ureda se mogu temeljiti samo na onim razlozima ili dokazima o kojima su se stranke u postupku imale mogućnost očitovati.

(2) Europski patentni ured ispituje europske patentne prijave ili europske patente te odlučuje o njima samo na temelju teksta kojeg mu je podnio ili s kojim se suglasio podnositelj prijave ili nositelj patenta.

Članak 114.

ISPITIVANJE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

(1) U postupcima koji se pred njim vode, Europski patentni ured po službenoj dužnosti utvrđuje činjenice; pri tome nije vezan prijedlozima ni zahtjevima stranaka u postupku.

(2) Europski patentni ured nije dužan uzeti u obzir činjenice ili dokaze koje stranke nisu pravodobno podnijele.

Članak 115. PRIMJEDBE TREĆIH

Nakon objave europske patentne prijave svatko treći može u postupcima pred Europskim patentnim uredom podnijeti u skladu s Provedbenim pravilnikom primjedbe u pogledu patentibilnosti izuma koji je predmet prijave. Treća osoba ne može biti stranka u postupku pred Europskim patentnim uredom.

Članak 116.

USMENA RASPRAVA

(1) Usmena rasprava se provodi na zahtjev stranke u postupku ili, ako Europski patentni ured to smatra korisnim, po službenoj dužnosti. Međutim, Europski patentni ured može odbiti zahtjev za ponovljenom usmenom raspravom pred istim tijelom ako su stranke iste i ako je isto činjenično stanje.

(2) Pred Prijamnim odsjekom se provodi usmena rasprava na zahtjev podnositelja prijave samo onda kada Prijamni odsjek to smatra korisnim ili kada namjerava odbiti europsku patentnu prijavu.

(3) Usmena rasprava koja se vodi pred Prijamnim odsjekom, Odjelom za ispitivanje i Pravnim odjelom nije javna.

(4) Usmene rasprave, uključujući donošenje odluke, koje se vode pred Žalbenim vijećem i Proširenim žalbenim vijećem, kao i pred Odjelom za prigovore, javne su nakon objave europske patentne prijave, osim ako odnosna tijela ne oduče drukčije u slučajevima kada bi prisutnost javnosti mogla ozbiljno i neopravdano štetiti, osobito stranci u postupku. Članak 117.

DOKAZNA SREDSTVA I PRIBAVLJANJE DOKAZA

(1) U postupku pred Europskim patentnim uredom dopuštena su sljedeća dokazna sredstva:

(a) saslušanje stranaka;

(b) prikupljanje podataka;

(d) saslušanje svjedoka;

(e) vještačenje;

(f) očevid;

(g) izjave pisane pod prisegom.

(2) Postupak pribavljanja dokaza propisan je Provedbenim pravilnikom. Članak 118.

JEDINSTVO EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE ILI EUROPSKOG PATENTA

Kada podnositelj europske patentne prijave ili nositelj europskog patenta nisu isti za različite naznačene države ugovornice, smatraju se se u postupku pred Europskim patentnim uredom zajedničkim podnositeljima prijave ili zajedničkim nositeljima patenta. Jedinstvo prijave ili patenta u tim postupcima neće biti narušeno; osobito je tekst prijave ili patenta jedinstven za sve naznačene države, osim ako je drukčije predviđeno ovom Konvencijom.

Članak 119. DOSTAVA

Europski patentni ured po službenoj dužnosti dostavlja sve odluke i pozive te sva priopćenja u skladu s Provedbenim pravilnikom. Dostava može biti obavljena posredstvom središnjih ureda za industrijsko vlasništvo država ugovornica, ako to posebne okolnosti zahtijevaju. Članak 120.

ROKOVI

U Provedbenom pravilniku su uređeni:

(a) rokovi koji se moraju poštivati u postupcima koji se vode pred Europskim patentnim uredom, a koji nisu utvrđeni ovom Konvencijom;

(b) način računanja rokova i pretpostavke pod kojima se ti rokovi mogu produljiti;

NASTAVAK POSTUPKA POVODOM EUROPSKE PATENTNE PRIJAVE

(1) Ako podnositelj prijave propusti rok kojeg je odredio Europski patentni ured, može zahtijevati nastavak postupka povodom europske patentne prijave.

(2) Europski patentni ured će udovoljiti zahtjevu ako su ispunjene pretpostavke propisane Provedbenim pravilnikom. U protivnom, odbit će zahtjev.

(3) Ako je zahtjevu udovoljeno, smatra se da pravne posljedice propuštanja roka nisu nastupile.

(4) Mogućnost nastavka postupka isključena je u odnosu na rokove iz članka 87. stavka 1.,

članka 108. i članka 112.a. stavka 4. kao i na rokove za podnošenje zahtjeva za nastavak postupka ili zahtjeva za povrat u prijašnje stanje. U Provedbenom pravilniku se može isključiti mogućnost nastavka postupka i u odnosu na druge rokove.

Članak 122.

POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE

(1) Podnositelju europske patentne prijave ili nositelju europskog patenta koji, unatoč primjeni dužne pažnje koja se obzirom na okolnosti zahtijeva, nije bio u mogućnosti pridržavati se roka u odnosu na Europski patentni ured, dopustit će se na njegov zahtjev povrat u prijašnje stanje, ako su prema ovoj Konvenciji neposredne posljedice nepoštivanja roka odbijanje europske patentne prijave ili nekog zahtjeva, smatranje europske patentne prijave povučenom, proglašenje europskog patenta nevažećim ili gubitak nekog drugog prava ili pravnog sredstva.

(2) Europski patentni ured će udovoljiti zahtjevu ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. te uvjeti propisani u Provedbenom pravilniku. U protivnom, odbit će zahtjev.

(3) Ako je zahtjevu udovoljeno, smatra se da pravne posljedice propuštanja roka nisu nastupile

(4) Mogućnost povrata u prijašnje stanje isključena je u odnosu na rokove za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje. U Provedbenom pravilniku se može isključiti mogućnost povrata u prijašnje stanje i u odnosu na druge rokove.

(5) Osoba koja je tijekom razdoblja između gubitka prava iz stavka 1. i objave podatka o povratu u prijašnje stanje, u naznačenoj državi u dobroj vjeri iskorištavala izum ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet europske patentne prijave ili europskog patenta, može u okviru svojeg poslovanja ili za njegove potrebe nastaviti s takvim iskorištavanjem bez plaćanja naknade.

(6) Ništa iz ovog članka ne ograničava pravo države ugovornice da dopusti povrat u prijašnje stanje u rokovima koji su predviđeni ovom Konvencijom, i koje moraju poštivati tijela te države.

Članak 123. IZMJENE

(1) Europska patentna prijava ili europski patent može se izmijeniti u postupku pred Europskim patentnim uredom u skladu s Provedbenim pravilnikom. U svakom slučaju se podnositelju prijave mora dati barem jedna mogućnost da po svojoj volji izmijeni prijavu.

(2) Europska patentna prijava ili europski patent ne smiju se izmijeniti tako da predmet zaštite bude širi od prvobitnog sadržaja prijave kako je podnesena.

(3) Europski patent ne smije se mijenjati na način da se dana zaštita proširuje. Članak 124.

PODACI O STANJU TEHNIKE

(1) Europski patentni ured može u skladu s Provedbenim pravilnikom pozvati podnositelja prijave da dostavi podatke o stanju tehnike koje je uzeto u obzir u nacionalnim ili regionalnim patentnim postupcima te o izumu koji je sadržan u europskoj patentnoj prijavi.

(2) Ako se podnositelj prijave pravodobno ne odazove pozivu iz stavka 1., europska patentna prijava se smatra povučenom.

Članak 125.

UPUĆIVANJE NA OPĆA NAČELA

Ako u ovoj Konvenciji nisu sadržane neke odredbe o postupku, Europski patentni ured postupa prema načelima postupovnog prava koja su općepriznata u državama ugovornicama. Članak 126.

PRESTANAK FINANCIJSKIH OBVEZA (Briše se.)

Poglavlje II.INFORMIRANJE JAVNOSTI I SLUŽBENIH VLASTI Članak 127.

REGISTAR EUROPSKIH PATENATA

Europski patentni ured vodi Registar europskih patenata u koji se upisuju podaci propisani u Provedbenom pravilniku. Upis u registar se ne može izvršiti prije objave europske patentne prijave. Svakom je dopušten uvid u registar.

Članak 128. UVID U SPISE

(1) Uvid u spise koji se odnose na još neobjavljene europske patentne prijave nije dopušten bez suglasnosti podnositelja prijave.

(2) Svatko tko dokaže da je podnositelj prijave, pozivajući se na prava iz europske patentne prijave, djelovao protiv njega, može izvršiti uvid u spis prije objave prijave, i bez suglasnosti njezina podnositelja.

(3) Nakon objave europske izdvojene prijave ili nove europske patentne prijave podnesene u skladu s člankom 61. stavkom 1., svatko može izvršiti uvid u raniju prijavu i bez obzira na njenu objavu te bez suglasnosti odnosnog podnositelja prijave.

(4) Nakon objave europske patentne prijave se uz poštivanje ograničenja propisanih u Provedbenom pravilniku, može izvršiti uvid u spis koji se odnosi na europsku patentnu prijavu i na patent priznat na temelju te prijave.

Recommend|||

EUROPSKA PATENTNA KONVENCIJA 2000(EPC 2000)

Search IP Databases

Legislation

IP4all Weekly Bulletin

April 2024
Mon	Tue	Wed	Thu	Fri	Sat	Sun
« Nov
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30