Konvencija kojom se osniva Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (1967)

1
NESLUŽBENI PRIJEVOD
Konvencija
kojom se osniva Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
potpisana u Stockholmu 14. srpnja 1967.
i izmijenjena 2. listopada 1979.
Države ugovornice,
Želeći pridonijeti boljem razumijevanju i suradnji među državama na njihovu zajedničku korist poštujući njihovu suverenost i jednakost,
Želeći, promicanjem zaštite intelektualnog vlasništva u svijetu, potaknuti stvaralačku aktivnost,
Želeći osuvremeniti i učiniti djelotvornijom upravu Unija osnovanih u području zaštite industrijskog vlasništva i zaštite književnih i umjetničkih djela, istodobno poštujući u potpunosti neovisnost svake Unije,
dogovorile su kako slijedi:
Članak 1.
Osnivanje Organizacije
Ovime se osniva Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Konvencije:
i) “Organizacija” znači Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (WIPO);
ii) “Međunarodni ured” znači Međunarodni ured za intelektualno vlasništvo;
iii) “Pariška konvencija” znači Konvenciju za zaštitu industrijskog vlasništva potpisanu 20. ožujka 1883., uključujući sve njezine revizije;
iv) “Bernska konvencija” znači Konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela potpisanu 9. rujna 1886., uključujući sve njezine revizije;
1
2
v) “Pariška unija” znači Međunarodnu uniju osnovanu Pariškom konvencijom;
vi) “Bernska unija” znači Međunarodnu uniju osnovanu Bernskom konvencijom;
vii) “Unije” znači Parišku uniju i Posebne unije i sporazume u svezi s tom Unijom, Bernsku uniju i sve druge međunarodne sporazume namijenjene promicanju (unapređenju) zaštite intelektualnog vlasništva kojima upravlja Organizacija u skladu s člankom 4., stavkom iii);
viii) “intelektualno vlasništvo” obuhvaća prava koja se odnose na:
– književna, umjetnička i znanstvena djela,
– izvedbe umjetnika izvođača, fonograme i radiotelevizijske emisije,
– izume u svim područjima ljudske djelatnosti,
– znanstvena otkrića,
– industrijsko obličje,
– robne i uslužne žigove te trgovačka imena i trgovačke nazive,
– zaštitu od nepoštene utakmice,
i sva druga prava koja proistječu iz intelektualne aktivnosti u području industrije, znanosti, književnosti ili umjetnosti.
Članak 3.
Ciljevi Organizacije
Ciljevi Organizacije jesu:
i) promicanje zaštite intelektualnog vlasništva u svijetu kroz međudržavnu suradnju i to, ako je moguće, u suradnji s bilo kojom drugom međunarodnom organizacijom.
ii) osiguranje administrativne suradnje između Unija.
Članak 4.
Funkcije
Da bi postigla ciljeve navedene u članku 3., Organizacija, preko svojih odgovarajućih tijela i iznimno od nadležnosti svake Unije:
2
3
i) potiče razvoj mjera namijenjenih poboljšanju učinkovitosti zaštite intelektualnog vlasništva u svijetu i usklađivanju nacionalnog zakonodavstva u tom području;
ii) obavlja upravne poslove Pariške unije, Posebnih unija osnovanih u svezi s tom Unijom i Bernske unije;
iii) može prihvatiti izvršavanje bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma namijenjena promicanju zaštite intelektualnog vlasništva ili sudjelovanje u tom sporazumu;
iv) potiče sklapanje međunarodnih sporazuma namijenjenih promicanju zaštite intelektualnog vlasništva;
v) surađuje s državama koje zatraže tehničko-pravnu pomoć u području intelektualnog vlasništva;
vi) prikuplja i širi informacije koje se odnose na zaštitu intelektualnog vlasništva, provodi i promiče istraživanja u tom području i objavljuje rezultate tih istraživanja;
vii) ima službe koje olakšavaju međunarodnu zaštitu intelektualnog vlasništva te, ako je potrebno, obavlja registraciju u tom području i objavu podataka vezanih uz tu registraciju.
viii) poduzima sve ostale odgovarajuće radnje.
Članak 5
Članstvo
1. Članstvo u Organizaciji otvoreno je svakoj državi članici bilo koje Unije definirane u članku 2., točki vii).
2. Članstvo u Organizaciji jednako je tako otvoreno svakoj državi koja nije članica nijedne Unije pod uvjetom da je:
i) članica Ujedinjenih naroda, bilo koje specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, Međunarodne agencije za atomsku energiju ili stranka Statuta Međunarodnog suda pravde ili
ii) pozvana od strane Opće skupštine da postane strankom ove Konvencije.
Članak 6
Opća skupština
1. a) Osniva se Opća skupština koju čine države stranke ove Konvencije koje su članice Unija.
3
4
b) Vladu svake države zastupa jedan izaslanik kojemu mogu pomagati zamjenici, savjetnici i stručnjaci.
c) Troškove svakoga izaslanstva snosi vlada koja ga je imenovala.
2. Opća skupština:
i)
imenuje glavnog direktora, na prijedlog Koordinacijskog odbora;
ii)
preispituje i odobrava izvješća glavnog direktora u svezi s Organizacijom i daje mu sve potrebne upute;
iii)
preispituje i odobrava izvješća i aktivnosti Koordinacijskog odbora i daje mu upute;
iv)
prihvaća dvogodišnji proračun zajedničkih izdataka Unija;
v)
odobrava mjere što ih predlaže glavni direktor u svezi s izvršavanjem međunarodnih sporazuma navedenih u članku 4., točki iii);
vi) prihvaća pravilnik Organizacije;
vii) određuje radne jezike Tajništva, uzimajući u obzir praksu Ujedinjenih naroda;
viii) poziva države navedene u članku 5., stavku 2., točki ii) da postanu strankama
ove Konvencije;
ix)
određuje kojim će se državama koje nisu članice Organizacije i kojim će se međuvladinim i međunarodnim nevladinim organizacijama dopustiti nazočnost na njezinim sastancima kao promatračima;
x)
obavlja svaku drugu funkciju potrebnu prema ovoj Konvenciji.
3.
a) Svaka država, članica jedne ili više Unija, ima jedan glas u Općoj skupštini.
b) Polovica država članica Opće skupštine čini kvorum.
c) Bez obzira na odredbe točke b), ako je na bilo kojem sastanku broj zastupljenih država manji od polovice država članica Opće skupštine, ali je jednak trećini tih država ili je veći od toga, Opća skupština može donositi odluke ali, s izuzećem odluka koje se odnose na njezin vlastiti postupak, sve takve odluke postaju izvršne tek nakon što se ispune sljedeći uvjeti. Međunarodni ured priopćuje te odluke državama članicama Opće skupštine koje nisu bile zastupljene i poziva ih da u pisanu obliku izraze svoj glas ili suzdržavanje u roku od tri mjeseca od datuma priopćenja.
4
5
Ako nakon isteka toga roka broj država koje su tako izrazile svoj glas ili suzdržavanje dostigne broj država koji je nedostajao za postizanje kvoruma na samom sastanku, te odluke postaju izvršne pod uvjetom da se istodobno postigne potrebna većina.
d) Uz iznimku odredaba iz točaka e) i f) Opća skupština donosi odluke dvotrećinskom većinom danih glasova.
e) Odobravanje mjera u svezi s izvršavanjem međunarodnih sporazuma navedenih u članku 4., točki iii) zahtijeva tročetvrtinsku većinu danih glasova.
f) Odobravanje sporazuma s Ujedinjenim narodima s skladu s člancima 57. i 63. Povelje Ujedinjenih naroda zahtijeva većinu od devet desetina danih glasova.
g) Potrebna većina za imenovanje glavnog direktora (stavak 2., točka i)), za odobravanje mjera predloženih od strane glavnog direktora u svezi s izvršavanjem međunarodnih sporazuma (stavak 2., točka v)) i za premještanje sjedišta (članak 10.), mora se postići ne samo u Općoj skupštini već i u Skupštini Pariške unije i Skupštini Bernske unije.
h) Suzdržavanja se ne smatraju glasovima.
i) Jedan izaslanik može zastupati samo jednu državu i može glasovati samo u ime te države.
4. a) Opća skupština sastaje se svake druge kalendarske godine na redovitoj sjednici na poziv glavnog direktora.
b) Opća skupština sastaje se na izvanrednoj sjednici koju saziva glavni direktor na zahtjev Koordinacijskog odbora ili na zahtjev četvrtine država članica Opće skupštine.
c) Sastanci se održavaju u sjedištu Organizacije.
5.
Državama strankama ove Konvencije koje nisu članice nijedne Unije dopušta se nazočnost na sastancima Opće skupštine kao promatračima.
6.
Opća skupština prihvaća svoj poslovnik o radu.
Članak 7.
Konferencija
1. a) Osniva se Konferencija koju čine države stranke ove Konvencije bez obzira na to jesu li članice neke Unije ili nisu.
b) Vladu svake države zastupa jedan izaslanik kojemu mogu pomagati zamjenici, savjetnici i stručnjaci.
c) Troškove svakoga izaslanstva snosi vlada koja ga je imenovala.
5
6
2. Konferencija:
i) raspravlja o pitanjima od općeg interesa u području intelektualnog vlasništva i može prihvaćati preporuke koje se odnose na ta pitanja, poštujući nadležnost i samoupravu Unija;
ii) prihvaća dvogodišnji proračun Konferencije;
iii)
u okviru proračuna Konferencije utvrđuje dvogodišnji program pravne i tehničke pomoći;
iv)
prihvaća izmjene ove Konvencije kako je predviđeno u članku 17.;
v)
određuje kojim će se državama koje nisu članice Organizacije i kojim će se međuvladinim i međunarodnim nevladinim organizacijama dopustiti nazočnost sastancima kao promatračima;
vi)
obavlja svaku drugu funkciju potrebnu prema ovoj Konvenciji.
3.
a) Svaka država članica ima jedan glas u Konferenciji.
b) Trećina država članica čini kvorum.
c) Uz iznimku odredaba iz članka 17., Konferencija donosi odluke dvotrećinskom većinom danih glasova.
d) Iznosi doprinosa država članica stranaka ove Konvencije koje nisu članice nijedne Unije određuju se glasovanjem u kojemu pravo glasa imaju samo izaslanici tih država.
e) Suzdržavanja se ne smatraju glasovima.
f) Jedan izaslanik može zastupati samo jednu državu i može glasovati samo u ime te države.
4. a) Konferencija se sastaje na redovitoj sjednici na poziv glavnog direktora u isto vrijeme i na istomu mjestu kao i Opća skupština.
b) Konferencija se sastaje na izvanrednoj sjednici koju saziva glavni direktor na zahtjev većine država članica.
5.
Konferencija prihvaća svoj poslovnik o radu.
6
7
Članak 8.
Koordinacijski odbor
1. a) Osniva se Koordinacijski odbor koji čine države stranke ove Konvencije koje su članice Izvršnog odbora Pariške unije ili Izvršnog odbora Bernske unije ili su članice obaju odbora. Međutim, ako bilo koji od tih odbora čini više od četvrtine broja zemalja članica Skupštine koja ga je izabrala, tada taj Izvršni odbor imenuje između svojih članica države koje će biti članice Koordinacijskog odbora na takav način da njihov broj ne prelazi gore navedenu četvrtinu, s time da se razumijeva da se zemlja na čijem se teritoriju nalazi sjedište Organizacije ne uzima u obzir pri izračunavanju te četvrtine.
b) Vladu svake države članice Koordinacijskog odbora zastupa jedan izaslanik kojemu mogu pomagati zamjenici, savjetnici i stručnjaci.
c) Kada god Koordinacijski odbor razmatra pitanja koja su od neposrednog interesa za program ili proračun Konferencije i njezin dnevni red ili za prijedloge izmjena ove Konvencije koji bi mogli utjecati na prava ili obveze država članica ove Konvencije koje nisu članice nijedne Unije, četvrtina tih država sudjeluje na sastancima Koordinacijskog odbora s istim pravima kao i članice toga Odbora. Konferencija imenuje te države na svakoj svojoj redovitoj sjednici.
d) Troškove svakoga izaslanstva snosi vlada koja ga je imenovala.
2. Ako druge Unije kojima upravlja Organizacija žele kao takve biti zastupljene u Koordinacijskom odboru, njihovi se izaslanici moraju imenovati iz redova država članica Koordinacijskog odbora.
3. Koordinacijsko odbor:
i) savjetuje tijela Unija, Opću skupštinu, Konferenciju i glavnog direktora o svim administrativnim, financijskim i drugim pitanjima od zajedničkog interesa za dvije ili više Unija ili za jednu ili više Unija i Organizaciju, a osobito o proračunu zajedničkih izdataka Unija;
ii)
priprema nacrt dnevnog reda Opće skupštine;
iii) priprema nacrt dnevnog reda te nacrt programa i proračuna Konferencije;
iv) (briše se)
v) neposredno prije isteka mandata glavnog direktora ili ako je mjesto glavnog direktora ispražnjeno, predlaže kandidata što ga na to mjesto imenuje Opća skupština; ako Opća skupština ne imenuje njegova kandidata, Koordinacijski odbor predlaže drugog kandidata; taj se postupak ponavlja sve dok Opća skupština ne imenuje posljednjeg predloženog kandidata;
7
8
vi) ako se mjesto glavnog direktora isprazni između dvije sjednice Opće skupštine, imenuje vršitelja dužnosti glavnog direktora za razdoblje do stupanja na dužnost novoga glavnog direktora;
vii) obavlja sve druge funkcije koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Konvencijom;
4. a) Koordinacijski odbor sastaje se jedanput godišnje na redovitoj sjednici na poziv glavnog direktora. U pravilu se sastaje u sjedištu Organizacije.
b) Koordinacijski odbor sastaje se na izvanrednim sjednicama koje saziva glavni direktor na svoju inicijativu ili na zahtjev predsjedatelja Koordinacijskog odbora ili na zahtjev četvrtine njegovih članova.
5. a) Svaka država, bez obzira na to je li članica jednog Izvršnog odbora ili obaju Odbora navedenih u stavku 1., točki a), ima jedan glas u Koordinacijskom odboru.
b) Polovica članova Koordinacijskog odbora čini kvorum.
c) Jedan izaslanik može zastupati samo jednu državu i glasovati samo u ime te države.
6. a) Koordinacijski odbor daje svoj sud i donosi odluke jednostavnom većinom danih glasova. Suzdržavanja se ne smatraju glasovima.
b) Čak i ako se postigne obična većina svaki član Koordinacijskog odbora može, odmah nakon glasovanja, zahtijevati da se pristupi posebnom prebrojavanju glasova na sljedeći način: sastave se dvije odvojene liste, jedna koja sadržava nazive država članica Izvršnog odbora Pariške unije i druga koja sadržava imena država članica Izvršnog odbora Bernske unije; glas svake države upisuje se uz njezino ime na svakoj listi na kojoj se nalazi. Ako to posebno prebrojavanje pokaže da jednostavna većina nije postignuta na svakoj listi, smatra se da prijedlog nije prihvaćen.
7. Svaku državu članicu Organizacije koja nije članica Koordinacijskog odbora mogu na njegovim sastancima zastupati promatrači koji imaju pravo sudjelovati u raspravama, ali bez prava glasa.
8.
Koordinacijski odbor donosi svoj poslovnik o radu.
Članak 9.
Međunarodni ured
1.
Međunarodni ured čini Tajništvo Organizacije.
2. Međunarodnim uredom upravlja glavni direktor kojemu pomažu dva zamjenika ili više njih.
8
9
3. Glavni direktor imenuje se za određeno razdoblje koje ne može biti kraće od šest godina. Njegovo se imenovanje može obnavljati za određena razdoblja. Trajanje prvoga razdoblja i mogućih sljedećih razdoblja kao i sve druge uvjete za imenovanje, utvrđuje Opća skupština.
4. a) Glavni direktor najviši je dužnosnik Organizacije.
b) On predstavlja Organizaciju.
c) Glavni direktor podnosi izvješća Općoj skupštini i postupa u skladu s njezinim uputama u pogledu unutarnjih i vanjskih poslova Organizacije.
5. Glavni direktor sastavlja nacrte programa i proračuna kao i periodična izvješća o radu. Dostavlja ih vladama zainteresiranih država te nadležnim tijelima Unija i Organizacije.
6. Glavni direktor i svaki član osoblja kojeg on odredi sudjeluju, bez prava glasa, na svim sastancima Skupštine, Konferencije, Koordinacijskog odbora i bilo kojeg drugog odbora ili radne skupine. Glavni direktor ili član osoblja kojeg on odredi je, ex officio, tajnik tih tijela.
7. Glavni direktor imenuje osoblje potrebno za učinkovito obavljanje zadaća Međunarodnog ureda. Imenuje svoje zamjenike nakon odobrenja Koordinacijskog odbora. Uvjeti zapošljavanja utvrđeni su Pravilnikom o osoblju što ga odobrava Koordinacijski odbor na prijedlog glavnog direktora. Prilikom zapošljavanja osoblja i određivanja uvjeta zapošljavanja službenika vrlo je važno osigurati učinkovitost, sposobnost i pouzdanost na najvišoj razini. Mora se voditi računa o važnosti zapošljavanja osoblja sa što je moguće šireg geografskog područja.
8. Funkcije glavnog direktora i osoblja isključivo su međunarodnog karaktera. U obavljanju svojih službenih dužnosti oni ne smiju tražiti ili primati upute ni od jedne vlade niti tijela izvan Organizacije. Oni se moraju suzdržavati od bilo kojeg postupka koji bi mogao štetiti njihovu položaju međunarodnog službenika. Svaka država članica obvezuje se da će poštivati isključivo međunarodni karakter funkcija glavnog direktora i osoblja i da neće pokušati na njih utjecati prigodom obavljanja njihovih dužnosti.
Članak 10.
Sjedište
1. Sjedište Organizacije nalazi se u Ženevi.
2. Može se donijeti odluka o njezinu premještaju kako je predviđeno u članku 6., stavku 3., točkama d) i g).
9
10
Članak 11.
Financije
1. Organizacija ima dva odvojena proračuna: proračun zajedničkih izdataka Unija i proračun Konferencije.
2. a) Proračun zajedničkih izdataka Unija sadržava sredstva za izdatke koji su od interesa za više Unija.
b) Taj se proračun financira iz sljedećih izvora:
i)
doprinosa Unija, s time da visinu doprinosa svake Unije odredi Skupština te Unije uzimajući u obzir interes koji ta Unija ima u zajedničkim izdacima;
ii)
pristojbi plaćenih za usluge obavljene od strane Međunarodnog ureda koje nisu neposredno vezane uz neku Uniju ili, koje nisu naplaćene za poslove što ih je međunarodni ured obavio u području tehničko-pravne pomoći;
iii)
iznosa ostvarenih prodajom ili uplatama tantijema za publikacije Međunarodnog ureda koje se ne odnose neposredno ni na jednu Uniju;
iv)
donacija, ostavština i subvencija danih Organizaciji, osim onih što se navode u stavku 3., točki b) iv);
v)
najamnina, kamata i raznih drugih prihoda Organizacije
3. a) Proračun Konferencije sadržava sredstva za troškove održavanja sjednica Konferencije i za program tehničko-pravne pomoći.
b) Taj se proračun financira iz sljedećih izvora:
i) doprinosa država stranaka ove Konvencije koje nisu članice nijedne Unije;
ii) iznosa što su ih Unije stavile na raspolaganje proračunu, s time da visinu iznosa što ga svaka Unija stavlja na raspolaganje određuje Skupština dotične Unije i s time da se svaka Unija može uzdržati od davanja doprinosa u taj proračun;
iii) iznosa primljenih za usluge što ih je Međunarodni ured obavio u području tehničko-pravne pomoći;
iv)
donacija, ostavština i subvencija danih Organizaciji za potrebe navedene u točki a).
4. a) Za potrebe utvrđivanja iznosa svoga doprinosa u proračun Konferencije, svaka država stranka ove Konvencije koja nije članica nijedne Unije svrstava se u jedan razred i plaća svoje godišnje doprinose na temelju broja jedinica utvrđenih kako slijedi:
10
11
Razred A ……… 10
Razred B ……… 3
Razred C ……… 1
b) Svaka država, istodobno s postupkom predviđenim u članku 14., stavku 1., navodi razred u koji želi biti svrstana. Svaka ta država može promijeniti razred. Ako želi biti svrstana u niži razred, država o tome obavješćuje Konferenciju na redovitoj sjednici. Svaka takva promjena počinje vrijediti početkom kalendarske godine koja slijedi nakon sjednice.
c) Godišnji doprinos svake takve države jest iznos čiji je odnos prema ukupnom iznosu doprinosa što ih te države uplaćuju u proračun Konferencije jednak odnosu između njezinih jedinica i ukupnog broja jedinica svih država.
d) Doprinosi se plaćaju 1. siječnja svake godine.
e) Ako se proračun ne prihvati prije početka novog financijskog razdoblja, ostaje na razini prošlogodišnjeg proračuna kako je predviđeno financijskim pravilnikom.
5. Svaka država stranka ove Konvencije koja nije članica nijedne Unije i koja kasni s plaćanjem doprinosa u skladu s ovim člankom te svaka država stranka ove Konvencije koja je članica neke Unije i koja kasni s plaćanjem doprinosa bilo kojoj Uniji, nema pravo glasa ni u jednom tijelu Organizacije kojeg je članica, ako je iznos njezinih zaostataka jednak iznosu doprinosa što ih duguje za cijele dvije prethodne godine ili je veći od toga iznosa. Međutim, svako to tijelo može toj državi dopustiti da nastavi ostvarivati svoje pravo glasa ako se uvjeri da je do kašnjenja u plaćanju došlo zbog izvanrednih i neizbježnih okolnosti.
6. Iznose pristojbi i troškova što se plaćaju za usluge Međunarodnog ureda u području tehničko-pravne pomoći utvrđuje glavni direktor i o tome izvješćuje Koordinacijski odbor.
7. Organizacija, uz odobrenje Koordinacijskog odbora, može primati donacije, ostavštine i subvencije izravno od vlada, javnih ili privatnih ustanova, udruga ili privatnih osoba.
8. a) Organizacija ima fond obrtnog kapitala koji se ostvaruje jednokratnim uplatama Unija i svake države stranke ove Konvencije koja nije članica nijedne Unije. Ako fond postane nedostatan, on se povećava.
b) O iznosu jednokratne uplate svake Unije i o njezinu mogućem sudjelovanju u svakom povećanju odlučuje njezina Skupština.
c) Iznos jednokratne uplate svake države stranke ove Konvencije koja nije članica nijedne Unije i njezin udio u svakom povećanju razmjerni su doprinosu te države za godinu u kojoj je osnovan fond ili u kojoj je donesena odluka o njegovu povećanju. Razmjer i uvjete plaćanja određuje Konferencija na prijedlog glavnog direktora i nakon savjetovanja s Koordinacijskim odborom.
11
12
9. a) U sporazumu o sjedištu sklopljenom s državom na čijem teritoriju Organizacija ima sjedište predviđa se, ako je fond obrtnog kapitala nedostatan, da ta država odobrava predujmove. Iznos tih predujmova te uvjeti pod kojima se odobravaju predmet su, za svaki pojedini slučaj, posebnih sporazuma između te države i Organizacije. Tako dugo dok je pod obvezom davanja predujmova, ta država ima ex officio mjesto u Skupštini i u Koordinacijskom odboru.
b) Država navedena u točki a) kao i Organizacija imaju pravo otkazati obvezu davanja predujmova, pismenom notom. Otkaz ima učinak tri godine nakon isteka godine u kojoj je o njemu dana nota.
10) Pregled računa obavlja jedna ili više država članica ili vanjski revizori, kako je predviđeno financijskim pravilnikom. Njih, uz njihov pristanak, imenuje Opća Skupština.
Članak 12.
Pravna sposobnost; povlastice i imuniteti
1. Na teritoriju svake države članice Organizacija uživa, u skladu sa zakonodavstvom te države, pravnu sposobnost potrebnu za postizanje njezinih ciljeva i obavljanje njezinih funkcija.
2. Organizacija sklapa Sporazum o sjedištu sa Švicarskom Konfederacijom i sa svakom drugom državom u kojoj će se nakon toga nalaziti njezino sjedište.
3. Organizacija može sklapati dvostrane ili višestrane sporazume s drugim državama članicama kako bi sebi, svojim službenicima i predstavnicima svih država članica osigurala uživanje povlastica i imuniteta potrebnih za postizanje svojih ciljeva i obavljanje svojih funkcija.
4. Glavni direktor može pregovarati i, nakon odobrenja Koordinacijskog odbora, sklapati i potpisivati u ime Organizacije sporazume navedene u stavcima 2. i 3.
Članak 13.
Odnosi s drugim Organizacijama
1. Ako je potrebno, Organizacija uspostavlja poslovne odnose i surađuje s drugim međuvladinim organizacijama. Svaki opći sporazum koji se s tim ciljem sklapa s takvim organizacijama zaključuje glavni direktor, nakon odobrenja Koordinacijskog odbora.
2. U pogledu pitanja koja su u njezinoj nadležnosti, Organizacija može dogovoriti prikladna savjetovanja i suradnju s međunarodnim nevladinim organizacijama i, uz pristanak dotičnih vlada, s nacionalnim organizacijama, bilo
12
13
vladinim bilo nevladainim. Takve dogovore obavlja glavni direktor nakon odobrenja Koordinacijskog odbora.
Članak 14.
Postajanje strankom Konvencije
1. Države navedene u članku 5. mogu postati strankom ove Konvencije i članicom Organizacije:
i) potpisivanjem bez rezerve u pogledu potvrđivanja ili
ii) potpisivanjem, uz iznimku potvrđivanja, nakon čega slijedi deponiranje instrumenata o potvrđivanju ili
iii) deponiranjem instrumenta o pristupu.
2. Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ove Konvencije, država stranka Pariške konvencije, Bernske konvencije ili obiju Konvencija može postati strankom ove Konvencije samo onda ako istodobno potvrdi
Stockholmski akt Pariške konvencije u cijelosti ili samo uz ograničenje navedeno u članku 20., stavku 1., točki b) i) toga akta,
ili Stockhlomski akt Bernske konvencije u cijelosti ili samo uz ograničenje navedeno u članku 28., stavku 1., točki b) i) toga akta.
ili mu pristupi ili, nakon njegova potvrđivanja ili pristupanja tom Aktu.
3. Instrumenti o potvrđivanju ili pristupu deponiraju se kod glavnog direktora.
Članak 15.
Stupanje Konvencije na snagu
1.
Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što deset država članica Pariške unije i sedam država članica Bernske unije obavi radnje predviđene u članku 14., stavku 1., s time da se razumijeva da se država, ako je članica obiju Unija, računa u obje skupine. Toga dana ova Konvencija stupa na snagu i za države koje su, iako nisu članice nijedne od tih Unija, tri mjeseca ili više mjeseci prije toga datuma, obavile radnje predviđene u članku 14., stavku 1.
2. Za svaku drugu državu ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država obavi radnje predviđene u članku 14., stavku 1.
Članak 16.
13
14
Rezerve
Rezerve na ovu Konvenciju nisu dopuštene.
Članak 17.
Izmjene
1. Prijedloge za izmjenu ove Konvencije može dati svaka država članica, Koordinacijski odbor ili glavni direktor. Te prijedloge glavni direktor dostavlja državama članicama najmanje šest mjeseci prije njihova razmatranja na Konferenciji.
2. Izmjene prihvaća Konferencija. Ako izmjene utječu na prava i obveze država stranaka ove Konvencije koje nisu članice nijedne Unije, tada i te države sudjeluju u glasovanju. O svim drugim predloženim izmjenama glasuju samo države stranke ove Konvencije koje su članice neke Unije. Izmjene se prihvaćaju jednostavnom većinom glasova s time da Konferencija glasuje samo o prijedlozima za izmjenu koje je prethodno prihvatila Skupština Pariške unije i Skupština Bernske unije u skladu s pravilima što ih one primjenjuju na prihvaćanje izmjena administrativnih odredaba njihovih Konvencija.
3. Svaka izmjena stupa na snagu mjesec dana nakon što glavni direktor primi od tri četvrtine država članica Organizacije koje su u vrijeme prihvaćanja izmjene od strane Konferencije imale pravo glasovati o prijedlogu za izmjenu u skladu sa stavkom 2., pisanu obavijest o prihvaćanju izmjene, sastavljene u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim postupcima. Svaka tako prihvaćena izmjena obvezuje sve države koje su članice Organizacije u vrijeme stupanja izmjena na snagu ili koje su postale članicama nakon toga datuma, s time da svaka izmjena koja povećava financijske obveze država članica obvezuje samo one države koje su dale obavijest o prihvaćanju te izmjene.
Članak 18.
Otkaz
1. Svaka država članica može otkazati ovu Konvenciju, obaviješću upućenom glavnom direktoru.
2. Otkaz ima učinak istekom šest mjeseci nakon što glavni direktor primi tu obavijest.
Članak 19.
Obavijesti
Glavni direktor obavješćuje vlade svih država članica o:
i) datumu stupanja na snagu ove Konvencije,
14
15
ii) potpisima i depozitu instrumenata o potvrđivanju ili pristupanju,
iii) prihvaćanju izmjene ove Konvencije i datumu stupanja izmjene na snagu,
iv) otkazima ove Konvencije.
Članak 20.
Završne odredbe
1. a) Ova Konvencija potpisuje se u jednom primjerku na engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom, s time da su svi tekstovi jednako vjerodostojni i deponira se kod švedske Vlade.
b) Ova Konvencija ostaje otvorena za potpis u Stockholmu do 13. siječnja 1968. godine.
2. Službene tekstove na njemačkom, talijanskom i portugalskom i na drugim jezicima koje naznači Konferencija, utvrđuje glavni direktor nakon savjetovanja sa zainteresiranim vladama.
3. Glavni direktor prosljeđuje dva uredno ovjerena primjerka ove Konvencije i svake izmjene što ju prihvati Konferencija vladama država članica Pariške ili Bernske unije, vladi svake druge države koja pristupa ovoj Konvenciji i, na zahtjev, vladi bilo koje druge države. Primjerke potpisanog teksta ove Konvencije što se prosljeđuju vladama ovjerava švedska Vlada.
4. Glavni direktor registrira ovu Konvenciju u Tajništvu Ujedinjenih naroda.
Članak 21.
Prijelazne odredbe
1. Do stupanja na dužnost prvog glavnog direktora, pozivanja u ovoj Konvenciji na Međunarodni ured ili glavnog direktora smatrat će se pozivanjima na Ujedinjene međunarodne urede za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva (također nazvanih Ujedinjenim međunarodnim uredima za zaštitu intelektualnog vlasništva (BIRPI)), odnosno na njihova direktora.
2. a) Države koje su članice neke Unije ali koje nisu postale strankama ove Konvencije mogu tijekom pet godina od datuma stupanja na snagu ove Konvencije ostvarivati, ako to žele, ista prava kao i stranke ove Konvencije. Svaka država koja želi ostvarivati takva prava mora o tome obavijestiti glavnog direktora u pisanu obliku; ta obavijest stupa na snagu na datum njezina primitka. Te se države smatraju članicama Opće skupštine i Konferencije do isteka toga razdoblja.
b) Nakon isteka toga petogodišnjeg razdoblja te države više nemaju pravo glasa u Općoj skupštini, u Konferenciji ili u Koordinacijskom odboru.
15
16
16
c) Nakon postanka strankom ove Konvencije, te države ponovno dobivaju pravo glasa.
3. a) Sve dok postoje države članice Pariške ili Bernske unije koje nisu postale strankama ove Konvencije, Međunarodni ured i glavni direktor djeluju i kao Ujedinjeni međunarodni uredi za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva odnosno njihov direktor.
b) Osoblje zaposleno u dotičnim uredima na datum stupanja ove Konvencije na snagu smatrat će se, tijekom prijelaznog razdoblja navedenog u stavku a), zaposlenim i u Međunarodnom uredu.
4. a) Kada sve države članice Pariške unije postanu članicama Organizacije prava, obveze i vlasništvo Ureda te Unije prenijet će se na Međunarodni ured Organizacije.
b) Kada sve države članice Bernske unije postanu članicama Organizacije prava, obveze i vlasništvo Ureda te Unije prenijet će se na Međunarodni ured Organizacije.